Najveći alternativni poštanski operater na domaćem tržištu poštanskih usluga – City Ex – upravo je dobio novi poslovni udarac koji će obilježiti daljnji tijek poslovanja u 2015. godini.

Nakon što je objavljeno da je nizozemska tvrtka B3 Croatian Courier Coöperatief, inače od 2011. godine vlasnik City Exa, svojom tužbom protiv Republike Hrvatske pokrenula arbitražni postupak na Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu, City Ex se suočava s novim poslovnim problemima u vidu blokade računa što je nova inicijativa države. Stoga je upravo City Ex povukao svoj novi potez, kako tvrde, jedini mogući, a  to je otvaranje postupka predstečajne nagodbe. Naime, takav je prijedlog star svega dva dana (od 10. ožujka), a bode oči što je odmah objavljen na internetskoj stranici Financijske agencije.

Ono što u konkretnom slučaju dodatno privlači pozornost, pa i začuđuje poznavatelje, tvrde, upravo je ta Finina promtna reakcija jer time ona odstupa od uobičajene prakse. Za objavu informacije o dužniku koji traži pokretanje predstečajnog postupka, prvorazredno zanimljive kako vjerovnicima, tako i konkurenciji, a svakako i radnicima, Fina inače pričeka toliko dugo koliko joj je potrebno da donese neku odluku. No, novi tijek stvari na Fini što se tiče City Ex-ovog prijedloga, ako to nije prvi slučaj po kojem Fina kreira neku novu praksu, potaknuo je odmah na tržištu razna pitanja počevši s onim ključnim: je li posrijedi koordinirana akcija države protiv City Ex, a kojoj se moguće pridružuje i Fina, naročito nakon objave nastalog spora između vlasnika te tvrke i tužene Hrvatske. Blokadu računa tvrtke od strane države, a potom i predstečajni prijedlog tvrtke koji je navodno jedina moguća strategija obrane menadžmenta u uvjetima koji se za ovu tvrtku stalno pogoršavaju potvrdio je Poslovnom dnevniku predsjednik Uprave City Exa Ivan Matošić.

Za drastični preokret u poslovanju tvrtke koja zapošljava oko 1100 radnika, te još uvijek kao pružatelj usluga ima značajan udio na poštanskom tržištu pobrinula se, otkriva, država. Naime, City Ex u predstečajne vode iz kojih praktički nema povratka ako nagodba ne uspije, kaže, nisu gurnule banke, nego državna tijela, i to Hakom koji je krenuo u prisilnu naplatu 4,3 milijuna kuna te Porezna uprava koja tvrtku blokira za iznos od oko 1,5 milijuna kuna poreznog duga po osnovi PDV-a. Pritom se Matošić itekako čudi, po njemu spornom potezu Porezne uprave te ga uspoređuje s postupanjem prema ostalim dužnicima.

"City Ex u stvari nikad nije imao dugova prema Poreznoj upravi, te smo sve uvijek uredno podmirivali. U konkretnom slučaju posrijedi je tražbina Porezne od oko 1,5 milijuna kuna po osnovi PDV-a s kojim smo tek malo zakasnili u plaćanju. Porezna uprava je svega desetak dana nakon našeg prekoračenja roka odlučila nas blokirati. Inače je poznato da dužnicima izlaze u susret i onda kad za PDV duguju mjesec dana i duže, pa stoga nije jasno zašto je kod City Exa došlo do tako brzog aktiviranja postupka ovrhe", kaže Matošić pojašnjavajući da je vlasnik još prije godinu dana iz već poznatih razloga, kaže, donio odluku da više neće ulagati u poslovanje City Exa u Hrvatskoj što znači da se na njegove novčane injekcije kao pomoć ne mogu osloniti.

S druge strane, zanimljivo je da je Hakom prisilno naplatio 4,3 milijuna kuna City Exu u jednom ipak bitno sporijem postupku prisilne naplate. Naime, rješenje je napisano u prosincu prošle godine, a na prisilnu naplatu je, doznajemo, poslano tek nakon 60-ak dana. U ovom slučaju Hakomova blokada je po zakonu, a ukratko riječ je o novouvedenoj kompenzacijskoj nakandi, inače spornoj za privatne operatere i to zbog zbog prijelaza na potpunu liberalizaciju tržišta počevši od 2013.

Činjenica otvaranja predstečaja ne bi trebala eliminirati City Ex iz natjecanja za poslove na poštanskog tržištu. Zaključujući da će po svemu sudeći u skladu sa zakonom City Ex kao i drugi dužnici, moguće već sljedećeg tjedna, dobiti privremenu mjeru zastoja s ovrhama Matošić je još poručio da što se njega tiče ovo ne treba dovodi u vezu s tužbom vlasnika, iako to može biti scenarij. U ukupnom prihodu ove tvrtke oko 40-ak milijuna kuna iznose poslovi koji se tiču poslovanja s paketima, pismovni dio generira oko 85 milijuna kuna, a 20 posto se odnosi na javnu nabavu, od čega oko 17 milijuna kuna čine poslovi za javne naručitelje.