Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) prihvatila je plan restrukturiranja nogometnog kluba Hajduk, koji sadrži i jamstvo Grada Splita za zaduživanje kod komercijalnih banaka, dok je postupak odobravanja potpora koje je Grad Zagreb dodijelio nogometnom klubu Dinamo obustavljen, jer je ustanovljeno da su ta sredstva dodijeljena u skladu s odredbama Zakona o sportu, rekla je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec.

Plan restrukturiranja Hajduka sadrži i jamstvo Grada Splita u iznosu od 30 milijuna kuna za dva kredita po 15 milijuna kuna u PBZ-u i Hypo banci, a Grad Split je u svibnju zatražio da Agencija odobri to jamstvu u smislu poštivanja zakonskih odredbi o državnim potporama.

Prihvaćeni plan provodit će se od kraja ove godine, a cilj mu je uspostaviti održivost poslovanja Hajduka kroz promjenu načina poslovanja, a Spevec je istaknula kako bi u Agenciji više voljeli da je planom predviđen i doprinos tom cilju od strane dioničara Hajduka, a ne samo od strane samog kluba.

U slučaju više od 214,7 milijuna kuna koje je Grad Zagreb dodijelio Dinamu od 2006. do 2012. godine Agencija je utvrdila da su ta sredstva odobrena temeljem programa financiranja javnih potreba u sportu, koji je donijela zagrebačka Gradska skupština, kao što je to predviđeno Zakonom o sportu.

Agencija nije imala pravne pretpostavke za nastavak tog postupka, jer Zakon o sportu ima jednaku pravnu snagu kao i Zakon o državnim potporama, koji pak ne uređuje potpore u sportu.

Naime, pojasnila je Spevec, ova je ocjena bila inicirana od strane devet fizičkih osoba koje su tražile da se ispita da li su sredstva koje je Grad Zagreb davao Dinamu državna potpora, u skladu s tim zakonom, odnosno da li su u tom slučaju potpore dane bez odobrenja Agencije i trebaju li se vratiti.

Prema Agenciji, sporna nisu niti sredstva koja je Dinamo dobivao od državnih poduzeća, poput HEP-a ili Croatia osiguranja, jer su ih dobivali temeljem sponzorskih ugovora kakve su te tvrtke imale i s drugim klubovima, npr. Hajdukom.

Nakon 1. srpnja, istaknula je Spevec, stvari će se na ovom području bitno mijenjati, jer su odredbe EU o potporama iznad nacionalnog zakonodavstva.

I EU se posljednjih godina sve više fokusira na trošenje javnog novca na sport, posebno profesionalne nogometne klubove, koji su, zbog velikog novca koji se 'vrti' u tom sportu, zapravo poduzetnici, kazala je Spevec, podsjetivši na traženje Njemačke da se ispitaju potpore koje npr. Španjolska daje svojim profesionalnim nogometnim klubovima, a koji su u pravilu vrlo bogati.

U EU se troškovi profesionalnih klubova ne mogu financirati javnim novcem, osim npr. omladinske škole, razvoja podmladka i sl., što će vrijediti i za Hrvatsku nakon 1. srpnja. Agencija je stoga uputila preporuku svim jedinicama lokalne uprave da posvete pažnju za koju svrhu daju novac klubovima, a prema iskustvu sadašnjih članica, od Vlade će se tražiti i da se očituje o trošenju proračunskih sredstava na profesionalni nogomet.

U Agenciji su se osvrnuli i na pravila oko korištenja sportske infrastrukture te su kazali kako npr. stadion izgrađen javnim novcem može koristiti neki klub ako plaća 'fer' trošak održavanja, pa tako ne misle da su problem uvjeti pod kojima je Grad Zagreb Dinamu prepustio korištenje stadiona na Maksimiru.