Početak ljeta i glavne turističke sezone i za operatore mreže domaćih autocesta udarno je razdoblje u godini, barem kad su posrijedi prihodi. A usporedno s vrhuncem turističke sezone i gotovo svakodnevne 'vidljivosti' Hrvatskih autocesta, što kroz prikaze stanja i gustoće prometa, što kroz informacije o naplatama cestarina, u toj kompaniji priprema se i nova velika operacija refinanciranja duga. 

Za mjesec dana (točnije, 18. rujna) HAC-u na naplatu stiže 400 milijuna eura vrijedan kredit Deutsche Banka, a prema saznanjima Poslovnog dnevnika tih će približno tri milijarde kuna HAC riješiti na domaćem tržištu, kroz sindicirani kredit domaćih banaka. Kako neslužbeno doznajemo, "deal" vode Zagrebačka i Privredna banka, a očekuje se da će u sindiciranom kreditu sudjelovati čak 12-13 banka.

Dospijeće i refinanciranje tog velikog kredita iz rujna 2014. ujedno je i zadnja velika runda financijskog restrukturiranja HAC-a kao dijela šireg projekta Modernizacije i restrukturiranja sektora cestovne infrastrukture", a za kompaniju ono znači i značajne uštede na troškovima kamata.  U prethodna dva kruga, najprije kroz aranžman s državnim obveznicama od 1,275 mlrd. eura (potkraj 2017.) a potom kredit od 1,8 mlrd. eura kojim je riješeno čak 17 zajmova (proljeće 2018.) uštede na stavci kamata mjerile su se stotinama milijuna kuna godišnje.

Te su operacije uključivale i prijevremeno refinanciranje obveza, a s obzirom na ukupan iznos, uštede na stavci kamata mjerile su se stotinama milijuna kuna godišnje.

Tako je premijer Andrej Plenković prilikom Vladina lanjskog odobrenja za davanje državnog jamstva rekao kako su operacije refinanciranja "veliki strateški pomaci kojima je došlo do godišnje uštede na kamati od oko 50 milijuna eura", što znači oko 370 milijuna kuna. Kolike će uštede biti u novom aranžmanu, tek će se vidjeti. On je iznosom ipak višestruko manji od prethodna dva, ali imajući u vidu uvjete zaduživanja u vrijeme HAC-ova ugovaranja kredita njemačke banke i današnje razine kamata, i on će zasigurno rezultirati značajnim daljnjim uštedama. Država se 2014. dugoročno zaduživala uz kamatu između 3,5 i 4 posto, što je znatno više od današnjih razina. 

Dobro vrijeme 
Početkom ovog tjedna npr. traženi prinosi na hrvatske 10-godišnje obveznice prvi su se put ikad spustili ispod jedan posto. Ilustracije radi, na tri milijarde kuna kredita samo jedan postotni bod niža kamata implicira 30-ak milijuna kuna manji godišnji trošak kamate.  Uprava Hrvatskih autocesta na čelu s Borisom Huzjanom u Planu poslovanja za 2019. uz refinanciranje dospijevajućeg kredita Deutsche Bank AG London je, razumljivo, samo opisno navela da bi "prema trenutnom stanju na financijskom tržištu novi zajam imao povoljnije uvjete, nižu kamatnu stopu te duži rok otplate".

Zaduženost na kraju 2019. u HAC-u su planirali u iznosu 2,73 milijarde eura ili nešto iznad 20 milijardi kuna (uz tečaj oko 7,40) a u odnosu na stanje na kraju prošle godine to bi značilo smanjenje za oko 97 milijuna eura.  Kako su, pak, svi krediti ugovoreni s valutnom klauzulom i promjenjivom kamatnom stopom (vezanom za Euribor), u obrazloženju Plana podcrtali su izloženost valutnom i kamatnom riziku.  Kako bilo, uštede po osnovi skore zamjene postojećeg skupljeg kredita jeftinijim itekako su "materijalne".

Kao, uostalom, i neke druge najavljene u sklopu procesa poslovnog i tehničkog restrukturiranja, poput novog sustava naplate cestarina na autocestama koji bi trebao zaživjeti 2022. i rezultirati mjesečnim uštedama od 13 milijuna kuna. Optimiziranje poslovnih procesa i financijske strukture važno je i zbog značajnih investicijskih potreba. 

Uložit će pola milijarde
Za ovu godinu u HAC-u su planirali ukupno 530,5 milijuna kuna ulaganja u autoceste i državne ceste koje provodi HAC, a od toga se na izgradnju odnosi približno pola, tj. 267,7 milijuna (mahom za autoceste), a tek nešto manje  namijenjeno je izvanrednom održavanju autocesta. Usporedno s troškovnim racionalizacijama, autocestama prihodi ove godine nastavljaju rast.

U nepunih sedam i pol mjeseci, tj. od početka godine do početka ovog tjedna HAC i ARZ su zabilježili povećanje prometa za oko pet posto te povećanje naplaćene cestarine za 4,3 posto u odnosu na na isto razdoblje prošle godine.  To je na tragu procjena o pet postotnom povećanju koje je njihovo vodstvo već prije nekog vremena iznosilo na razini cijele godine.