Haaški sud vs. turizam: Sa Srbijom moguć ‘deja vu’

Autor: Radmila Kovačević/VL , 25. ožujak 2014. u 22:00
Istra i Kvarner u Srbiji su najtraženiji, ali jača interes i za Dubrovnik/Grgo Jelavić/PIXSELL

Predstavnici domaće turističke industrije smatraju da turističke vlasti stignu reagirati pokaže li se da proces u Haagu kvari izglede za dobre rezultate iz Srbije, koja nam je među strateškim emitivnim tržištima.

Haaški proces i međusobne tužbe za genocid Hrvatske i Srbije na svjetlo izvlače ratne slike i mučna sjećanja, a lako je moguće, strahuje se u turizmu s obje strane, da pokvare i krhko turističko povjerenje.

Dugo nije bilo uputno iz jedne u drugu državu kretati vlastitim automobilom i praktički se tek nekoliko posljednjih godina ne čuje za nacionalističke incidente na našoj obali ili u Beogradu. Brojke, istina, još nisu velike. Iako iz Srbije ljetovati u inozemstvo godišnje odlazi između 800.000 i milijun građana, Hrvatska ih ugošćava tek sto tisuća. Ambicije su višestruko veće. Mnogi turistički radici ističu da je Srbija zasigurno u krugu strateški najvažnijih emitivnih tržišta. "Potencijali su veliki, mi smo im blizu, dostupni automobilom, a dosadašnji su trendovi pozitivni. Na nedavnom sajmu turizma u Beogradu pokazalo se da jača interes za tradicionalno najtraženijim odredištima u Istri i na Kvarneru, ali i za Dubrovnik. Raste potražnja za posebnim produktima, poput odmora u vilama. Nadam se da to haaško suđenje neće pokvariti. Stasa i nova generacija putnika koja nije opterećena ratnim događanjima", ocjenjuje Mislav Veselica, voditelj outgoinga u agenciji Atlas, čijim posredovanjem u Hrvatsku iz Srbije dolazi nekoliko tisuća turista.

Predstavnici domaće turističke industrije smatraju i kako turističke vlasti stignu reagirati pokaže li se idućih tjedana i mjeseci da proces u Haagu kvari izglede za dobre rezultate iz Srbije. Njima, pak, srpsko tržište nije u fokusu. Hrvatska turistička zajednica (HTZ) već godinama nastupa na beogradskom sajmu turizmu, a ponajveća se pažnja tamošnjem tržištu poklanjala prije nekoliko godina, u mandatu Damira Bajsa. Tada se zakupljivao štand i do 150 kvadrata, a ove se godine hrvatski štand prostirao na skromnih 50. Kontra hrvatskog turizma u Srbiji su i cijene. Prosječnim je građanima ljetovanje kod nas (pre)skupo, a hrvatska se ponuda mora nositi i s agresivnim popustima Grka, recimo. Grčka ljetovališta ovih se dana u Srbiji, kazuju tamošnji putnički agenti, reklamiraju i s nevjerojatnih 75 eura za deset noćenja. 

Komentirajte prvi

New Report

Close