Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici raspravljao o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima te je usvojio Projekciju monetarne politike i Makroekonomska kretanja i prognoze te je donio nekoliko drugih odluka iz svoje nadležnosti. Uvažavajući ostvarenja u prvih devet mjeseci te kretanje indikatora mjesečne gospodarske aktivnosti dostupnih za četvrto tromjesečje, realni BDP bi u cijeloj 2021. mogao porasti za 10,8%, i time već ove godine nadmašiti pretkriznu razinu. U 2022. se očekuje rast od 4,1%, dominantno podržan inozemnom potražnjom, uz pozitivan doprinos i ostalih sastavnica. Očekivano usporavanje rasta ponajviše je rezultat baznog učinka, odnosno prestanka djelovanja niske razine BDP-a u 2020. godini na godišnju stopu rasta. Projekcija BDP-a u 2022. izložena je brojnim rizicima pri čemu pretežu oni negativni, a poglavito su vezani uz nepovoljan razvoj epidemiološke situacije i porast neizvjesnosti. Rast prihoda od turizma tijekom glavnog dijela sezone gotovo je u potpunosti približio višak na tekućem i kapitalnom računu rekordnom ostvarenju iz trećeg tromjesečja 2019. pa bi njegova razina u ovoj godini mogla premašiti 4% BDP-a, te se dodatno i povećati se na 5% BDP-a u 2022. Rast viška na tekućem i kapitalnom računu uz turizam snažno podupiru i neto priljevi sredstava iz EU fondova. Inflacija potrošačkih cijena se ubrzala, na što je uz povećanje cijena naftnih derivata utjecao i rast cijena prehrambenih proizvoda. Temeljem ostvarenja u dosadašnjem tijeku godine može se ocijeniti da bi inflacija potrošačkih cijena na razini cijele 2021. mogla iznositi 2,4%, pri čemu rast cijena energije objašnjava polovinu tog rasta. U 2022. se očekuje zadržavanje prosječne stope inflacije potrošačkih cijena na istoj razini, pri čemu bi inflacijski pritisci mogli biti naglašeniji u prvoj, a prigušeniji u drugoj polovini godine. Kada je riječ o komponentama, u 2022. prognozirano je povećanje doprinosa hrane i temeljne inflacije, dok bi se doprinos energije mogao smanjiti. Projekcija inflacije u 2022. također je većim dijelom izložena negativnim rizicima, od kojih se mogu izdvojiti potencijalni porast administrativno reguliranih cijena, naglašeniji inflatorni pritisci iz vanjskog okružja (poglavito u vidu rasta cijene energenata) te domaći troškovni pritisci (rast plaća koji ne prati dinamiku proizvodnosti rada). Kreditiranje stanovništva nastavilo je jačati, čemu je najviše pridonio nastavak višegodišnjeg ubrzanja rasta stambenih kredita, dok je rast plasmana poduzećima ostao prigušen. U monetarnoj sferi projekcija HNB-a počiva na stabilnome tečaju kune prema euru i kontinuirano visokom višku likvidnosti koji podupire povoljne uvjete financiranja, dok bi kreditiranje naredne godine moglo rasti podjednako kao ove godine, ali uz usporavanje rasta plasmana stanovništvu i jačanje kreditiranja poduzeća. Savjet HNB-a donio je odluku o tome da se u Vijeće za financijsku stabilnost u ime HNB-a kao članovi Vijeća imenuju Sandra Švaljek, zamjenica guvernera HNB-a, Roman Šubić, viceguverner te Vedran Šošić, glavni ekonomist. Nadalje, Savjet HNB-a dao je Nadzornom odboru Raiffeisenbank Austria d.d. suglasnost za imenovanje Višnje Božinović za članicu uprave Raiffeisenbank Austria d.d. Savjet HNB-a je pritom donio i Odluku o izmjenama i dopuni Odluke o izdavanju i prodaji prigodnoga zlatnoga i srebrnoga kovanog novca 'Dalmatinski pas' temeljem koje se izdaje prigodni zlatni kovani novac od 1000 kuna u boji, u količini ne većoj od 101 komada, a zlatni kovani novac od 250 kuna u količini ne većoj od 2.000 komada. Također se izdaje i prigodni srebrni kovani novac od 20 kuna u boji, u količini ne većoj od 500 komada. Prethodno navedeni prigodni zlatni kovani novac i prigodni srebrni kovani novac puštaju se u prodaju 21. veljače 2022., a prodavat će ga Hrvatska kovnica novca d.o.o. po cijeni koju će samostalno utvrditi, a u skladu s Odlukom o određivanju i objavi prodajnih cijene prigodnoga zlatnoga i srebrnoga kovanog novca i numizmatičkih kompleta. Ovim izmjenama i dopunama se, dakle, izdaju još tri nova numizmatička izdanja, dva zlatnika i jedan srebrnjak te je ovo prvi put da HNB izdaje neko numizmatičko izdanje u boji.