Guverner Vujčić ne odustaje: Banke će morati više davati u rezervacije

Autor: Ana Blašković , 09. travanj 2013. u 16:39
Boris Vujčić; Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Bankama ne uzimamo novac već ga one pospremaju u drugu ladicu. Naš posao je da štitimo stabilnost sustava, a ne bonuse bankara, kažu u HNB-u.

Od prvog siječnja iduće godine Hrvatska narodna banka postrožit će propise o izdvajanju rezervacija za loše kredite.

Unatoč snažnom lobiranju bankara i njihovih inozemnih vlasnika, ali i protivljenju nekih unutar samog HNB-a, guverner Boris Vujčić odlučan je prisiliti banke da ojačaju kapitalnu zaštitu u petoj godini recesije.U središnjoj banci upravo se završavaju detalji koji će biti poznati do početka svibnja kada će se znati i ono najvažnije – udar na profitabilnost. Prema inicijalnim simulacijama bankara financijski efekt dosegnuo bi četiri milijarde kuna što je izazvalo konsternaciju u bankarskim krugovima i niz paničnih sastanaka u središnoj banci. "Ta je procjena uvelike pretjerana, konačni iznos većih rezervacija bit će nekoliko puta manji", kaže visoki izvor Poslovnog dnevnika iz HNB-a. Međutim, postrožavanje propisa podijelilo je i stručnjake unutar središnje banke. Neki od njih stava su da je nakon pet godina recesije loš tajming za dodatno stezanje obruča oko banaka već da im treba, kao jednom od rijetkih stabilnih dijelova gospodarstva, pomoći da 'održe glavu iznad vode'. No, guvernera Vujčića i glavnog supervizora Damira Odaka muči činjenica da bi se domaći bankarski sustav iz super sigurnog preko noći mogao pretvoriti u ranjivi.

Premda je prosječna stopa adekvatnosti kapitala iznad 20 posto što je znatno više od europskog prosjeka, pokrivenost loših kredita rezervacijama iznosi tek 42 posto što je pri posljednjem posjetu kritizirala i misija MMF-a. Europski prosjek je oko 50 posto.  Ulaskom u EU i za domaće banke snizit će se zahtijevani iznos kapitala iako još nije sigurno koliko jer se tek treba definirati obujam diskrecije koji će biti prepušten nacionalnim regulatorima. Povuku li vlasnici tada kapital van Hrvatske, a pokrivenost loših plasmana ostane niska, nestat će jedini osigurač sigurnosti sustava."Vlasnici banaka već su ove godine namjeravali povlačiti kapital, no sugerirali smo im da to ne rade pa su se 'zadovoljili' samo izvlačenjem dobiti. No, već od 2015. očekujemo jače povlačenje kapitala", kaže naš sugovornik iz središnje banke. Konsternacija bankara na Trgu burze nije iznenađenje jer dizanje rezervacija znači i nižu dobit i posljedično niže bonuse.

"Razloga za dramatiziranje nema, mi bankama ne uzimamo novac već ga one samo pospremaju u drugu ladicu. Ako je kredit dobar i ipak se uredno vrati, rezervacije se smanjuju pa ta sredstva postaju dobit. Naš posao je da štitimo stabilnost sustava, a ne bonuse bankara", jasan je naš sugovornik.Postrožavanje propisa bit će provedeno kroz desetak tehničkih detalja. Po prvi puta uvode se ispravci vrijednosti kao postotak glavnice za neuredne kredite. U slučaju kašnjenja otplate duljeg od 90 dana dana te ako nisu aktivirani instrumenti osiguranja poput blokade računa, banka je dužna ispraviti 10 posto vrijednosti glavnice. Za kašnjenja dulja od godine dana ispravit će 20 posto vrijednosti glavnice; nakon dvije godine 30 posto, a postotak se kumulativno povećava za svakih šest mjeseci. Zaoštravaju se pravila vraćanja kredita iz više u nižu rizičnu skupinu, kod stambenih nekretnina propisuju se minimalni korektivni faktori, učestalija je procjena vrijednosti nekretnina u kolateralima…

Stručnjaci strahuju da bi izbjegavajući rezervacije banke mogle pribjeći 'kreativnosti' i sklanjati loše kredite van bilance i ingerencije HNB-a, ali i prebaciti ih u kreditne linije HBOR-a prebacujući time rizik na državu i porezne obveznike. Drugo je pitanje, međutim, kako spriječiti banke da dodatno ne povećaju averziju prema riziku čime bi se produbila recesija. Dok velikim bankama prijeti (tek) udar na dobit, neizvjesniji je efekt na male kreditore koji nemaju prostora za dodatne rezervacije. Prošlu godinu njih 12 završilo je u operativnom gubitku s granično adekvatnim kapitalom pa će novi propisi vlasnicima stvoriti potrebe za dokapitalizacijama ili ih prisiliti na spajanja za što baš nema puno interesa. 

Komentirajte prvi

New Report

Close