Vujčić je to poručio na otvaranju međunarodne konferencije "Demografija, zapošljavanje i rast: Upravljanje budućnošću u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi", koju HNB zajednički organizira s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

Konferencija je usredotočena na tržište rada i demografske izazove, budućnost rada i politike potrebne za održiv gospodarski rast i dostizanje razine dohotka razvijenih zemalja zapadne Europe. Uz predstavnike MMF-a i HNB-a, na njoj sudjeluju i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković, ministar financija Zdravko Marić, kao i petnaestak guvernera središnjih banaka i ministara financija iz srednje, istočne i jugoistočne Europe, predstavnici Svjetske banke, Europske komisije, Banke za međunarodne namire i drugih institucija, te ugledni stručnjaci sa sveučilišta Oxford, London i Tartu.

Vujčić je kazao da je razumijevanje veza između demografije, radnih mjesta i rasta tema koja je sve važnija za zemlje srednje, istočne i jugoistočne Europe (CESEE), budući da radna snaga, čiji se broj ubrzano smanjuje, potiče tendenciju smanjenja potencijala za hvatanje koraka s ostatkom Europe.

U isto vrijeme, kaže Vujčić, tema je relevantna i za mnoge druge zemlje koje su pogođene starenjem stanovništva, kao i ekonomskom migracijom.

Kako napominje, s obzirom na učinkovitije javne zdravstvene sustave i niže stope plodnosti, prosječni europski građanin danas je stariji nego 'u ne tako dalekoj prošlosti', pri čemu se srednja dob u EU od početka stoljeća povećala za 4,5 godina.

Za manje razvijene europske zemlje, izazov starenja stanovništva povezan je i s izazovom vanjske migracije, a ta kombinacija stvara im velike strukturne probleme, pri čemu ne samo da ugrožava održivost mirovinskih i zdravstvenih sustava, već može utjecati i na njihov potencijalni rast, upozorava Vujčić.

Tijekom posljednje produljene recesije u Europi su se dogodile značajne migracije, a radnici su se preselili iz zemalja koje su najviše pogođene krizom u one naprednije. "Danas, kada dolazi do gospodarskog oporavka diljem kontinenta, nedostatak kvalificirane radne snage postao je glavna prepreka rastu u mnogim zemljama. Prema istraživanju EIB-a iz 2018. godine, tvrtke u CESEE-u smatraju da je ograničena dostupnost kvalificirane radne snage jedna od najvećih prepreka ulaganjima", ističe Vujčić.

U tom kontekstu, poručuje, stvaranje i očuvanje kvalificirane radne snage pojavilo se kao ključni cilj za kreatore politike u tim zemljama. Njegovo postizanje zahtijeva stvaranje okruženja u kojem će talentirani pojedinci biti motivirani ostati i raditi u svojoj domovini. Povećanje plaća do dovoljno visoke razine u tim zemljama je tek dio rješenja, s obzirom da je važan čimbenik i sigurnost zaposlenja, bez kojeg, unatoč i dovoljno visokoj plaći, brojni napuštaju pojedine zemlje.

Vujčić napominje da postoje i brojne mjere koje nadilaze politike tržišta rada i mogu pružiti prave poticaje za ostanak radne snage, a odnose se primjerice na priuštivo stanovanje, posebno za mlađe obitelji, kao i obrazovanje.

"Konkretno, provedba reformi za usklađivanje ishoda obrazovnog sustava s potrebama korporativnog sektora neće samo doprinijeti izgradnji vještih i motiviranih zaposlenika, već će također smanjiti vjerojatnost da će takva radna snaga dugo vremena ostati nezaposlena i tako postati očajna i obeshrabrena", poručio je Vujčić, koji se osvrnuo i na prošlost, odnosno na Dubrovačku Republiku, njezino gospodarstvo i javne politike u području zdravstva, socijalne skrbi i obrazovnog sustava, kojima se nastojalo zadržati domaću radnu snagu i privući stranu.