Ocjena da je Hrvatska spremna uvesti euro ostvarenje je jednog od dva strateška cilja Vlade i to je učinjeno bez “gledanja kroz prste” na temelju postignuća i zasluženo reformskim procesima, rekao je premijer Andrej Plenković.

Istaknuo da je Izvješće o konvergenciji podcrtalo Hrvatsku kao jedinu preostalu članicu izvan eurozone spremnu za euro pri čemu je posebno važno da je ispunila kriterij stabilnih cijena.

O ‘packama’ ni riječi
“Hrvatska više nema makroekonomskih ravnoteža i u cijelom paketu naših napora, od odgovornog upravljanja javnim financijama, izlaska iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, dizanja rejtinga na razinu investicijskog, činjenice da smo proveli sve reforme koje su bile na stolu nakon ulaska u tečajni mehanizam i bankovnu uniju na vrijeme, u skladu s akcijskim planom, govori o tome da je Hrvatska kroz provođenje strategije za uvođenje eura ostvarila jedan od temeljnih političkih ciljeva u mandatima naše dvije Vlade”, nije krio zadovoljstvo na konferenciji za novinare u Banskim dvorima, u društvu ministara Zdravka Marića i Davora Filipovića. Fokusirajući se na zadovoljavanje maastriških kriterija, ni riječju nije spomenuo daleko manje laskajuću ocjenu EK da napretka u konvergenciji gospodarstva i suštinskim reformama – nema.

Svega nekoliko stotina metara dalje, guverner HNB-a (koji je usput budi rečeno zajedno s Plenkovićem svečano predstavljao Strategiju uvođenja eura u listopadu 2017.) zasebno se obratio novinarima, u društvu potpredsjednika EK-a Valdisa Dombrovskisa.

Ponovio je da benefit ulaska pod kišobran eura znači jačanje otpornosti na krize i vanjske šokove kojih je u zadnje vrijeme mnogo, dok će građanima i gospodarstvu donijeti višestruke koristi.

“Puno je bolje biti u europodručju u ovim trenucima nego biti izvan njega”, kazao je Boris Vujčić. Podsjetio je da je u listopadu 2020. HNB stupio u blisku suradnju s ECB-om što za njega znači da smo već ušli u bankovnu uniju dodavši da HNB čeka završni korak integracije u zajedničko područje valute u Europi, druge najznačajnije u svijetu što će za nas značiti napredak.

Na pitanje novinara da li je zbog krize sad najbolji trenutak za euro, Vujčić je odgovorio da bi bilo bolje da smo to učinili i ranije. “Što prije ulazak u eurozonu je bolji, ovo je najbolji trenutak koji možemo imati i mislim da je dokaz za to da smo na početku pandemijske krize već imali potporu ECB-a što ne bi bilo moguće da u tom trenutku već nismo bili vrlo blizu ulasku u tečajni mehanizam.

To nam je pomoglo da lakše prebrodimo Covid krizu”, rekao je. Konkretna prednost za Hrvatsku, ilustrirao je, je to da su kamatne stope ostale nepromijenjene za razliku od većine zemalja članica koje još nisu u eurozoni, a gdje su porasle.

‘Najjača valuta svijeta’
Valdis Dombrovskis čestitao je Hrvatskoj na “povijesnom postignuću” rekavši da su ispunjeni svi kriteriji.

“Ulazak u europodručje posebno važan jer se cijeli svijet nalazi u krizi najviše izazvanoj ratom, te da je zbog toga važno biti dio Europe koja koristi drugu najjaču valutu svijeta. To će Hrvatskoj pomoći u mnogim financijskim aspektima uz ostalo i manjim kamatama”, rekao je Dombrovskis.

Vijeće EU konačne odluke o uvođenju eura u Hrvatskoj trebalo bi donijeti u prvoj polovici srpnja, a od 5. rujna kreće dvostruko iskazivanje cijena. Ministar Marić kazao je da je pred Hrvatskom još puno posla što uključuje adekvatnu (pred)opskrbu gotovim novcem banaka, Fine i Hrvatske pošte, kao i posrednu predopskrbu tvrtki kako bi svi bili spremni od 1. siječnja realizirati sve transakcije u eurima.