Tehnički ministar zdravlja Dario Nakić u javnu raspravu je pustio izmjene pravilnika kojima želi omogućiti otvaranje novih ljekarni u turističkim mjestima po ključu broja noćenja, što je na noge podiglo struku i poduzetnike. Tvrde da se radi o opasnom potezu kojim će se urušiti ljekarnička mreža i narušiti kvaliteta usluge, razviti nelojalna konkurencija te ozbiljno ugroziti poslovanje ionako nisko profitabilnih ljekarni koje životare izvan turističke sezone.

Stoga traže povlačenje predloženih promjena i sastanak s ministrom koji ih uopće nije prethodno konzultirao o svojim idejama, kaže Mate Portolan, predsjednik Hrvatske ljekarničke komore (HLJK). "Predloženo osnivanje ljekarni ne može i neće promijeniti i poboljšati dostupnost ljekarničke skrbi, već će dovesti do rušenja dobro organizirane ljekarničke mreže, koja unatoč lošim ekonomskim uvjetima i neplaćanju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje jamči i dostupnost i kvalitetu. Očito se ovim izmjenama pogoduje privatnim interesima pojedinaca", upozorava Portolan.

Kako je poznato, temeljem važećeg Pravilnika o osnivanju novih ljekarni, nova ljekarna može se otvoriti ako udovoljava kriteriju broja osiguranika u gradu ili općini te međusobne udaljenosti koja ne smije biti manja od 300 ili 500 metara, ovisno o naseljenosti. Mreža je ustanovljena kako bi se uskladili javni i poduzetnički interesi jer ljekarne veći dio prihoda ostvaruju od lijekova na recept s niskom naknadom. U Hrvatskoj tako posluje oko 1200 ljekarni, a temeljem Nakićeva novog kriterija omogućit će se otvaranje još stotinjak, najviše na području Istre. Nakić, naime, predlaže da se svaka nova ljekarna može otvoriti u gradu ili općini u kojoj je u prethodnoj kalendarskoj godini bilo ostvareno najmanje 500.000 turističkih noćenja te ako je ispunjen uvjet međusobne udaljenosti od najbliže postojeće ljekarne od najmanje 300 metara.

Tako bi se u Rovinju, u kojem je lani ostvareno 3,1 milijun noćenja, na postojećih pet moglo otvoriti još čak šest ljekarni, u Poreču još pet, na otoku Krku šest novih ljekarni, u Novalji dvije, Zadru i Šibeniku po tri. Komora navodi primjer općine Medulin, koja ima tek 6832 osigurane osobe, a na postojeće tri ljekarne tamo bi ih se temeljem broja noćenja u 2015. moglo otvoriti još pet. U Ministarstvu zdravlja, doduše, smatraju da bi se novim pravilima moglo otvoriti tek 20 ljekarni, no ne objašnjavaju kako su do navedene brojke došli. U odgovoru na brojne kritike struke pozivaju se na argument dostupnosti usluge, te podsjećaju na snažan turistički rast Hrvatske u prošloj godini.

"Potrebno je omogućiti još veću dostupnost ljekarničke skrbi na područjima koja ostvaruju izuzetno veliki broj turističkih noćenja, te je slijedom navedenog predložena dopuna kriterija za osnivanje ljekarni. S obzirom na upite iz turističkih središta te podatke koje smo dobili iz turističkih zajednica o broju noćenja, iskazala se potreba za mogućnošću otvaranja ljekarni sukladno navedenom povećanom broju noćenja", pojašnjavaju svoju odluku. 

Na granici rentabilnosti
No što kad turisti, koji se većinom zadržavaju najdulje tri mjeseca, odu? "Poveća li se broj ljekarničkih jedinica, one neće imati status sezonske djelatnosti već stalne, pa će svojim djelovanjem nelojalno konkurirati postojećem broju ljekarni, čiji je ekonomski opstanak ionako ugrožen. Naime, ljekarne posluju na granici rentabiliteta jer im cijenu usluge određuje HZZO, iz iznimke koje kapitaliziraju dobar geografski položaj", ističe Ivan Gabrilo iz Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu.

U Ministarstvu napominju kako se radi samo o otvaranju mogućnosti za otvaranjem novih ljekarni, dakle, na poduzetniku ostaje procjena o tome da li je isplativo ulaganje. "Pri izradi procjene isplativosti bi trebao voditi brigu i o cjelogodišnjem poslovanju određene lokacije za ljekarnu. Po procjenama se očekuje da bi u sljedećih nekoliko godina, donošenjem ovakvih izmjena, broj novootvorenih ljekarni porastao za 20-tak pa smatramo kako se radi o minimalnom utjecaju na tržište", smatraju u Ministarstvu. Jasminko Herceg, predsjednik Uprave Medike, u čijem sastavu posluje ljekarnički lanac Prima Pharma, navodi kako argument dostupnosti ne može biti opravdan, te smatra da se tu krije nešto drugo. 

'Nisu sagledali posljedice'
"Ovakva odluka neće donijeti neku novu vrijednost, već će netko izgubiti samo zato da bi netko drugi dobio. Važeća regulativa osigurala je dostupnost ljekarničke usluge i to ne može biti argument. Država pritom mora voditi računa da su županije osnivači 350 ljekarni, čije će poslovanje biti ozbiljno ugroženo, pogotovo u gradovima kao što su Zadar, Šibenik, Rijeka, Split, Dubrovnik. Stoga se vidi kako donositelji ove odluke nisu sagledali posljedice koje će ona izazvati", kaže Herceg.