Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, izjavio je na 18. Nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu da su članovi Vlade u utorak razgovarali s članovima Europske investicijske banke kako bi kroz inicijativu aktualnog predsjednika Europske komisije Jean Claude Junckera osnovali nacionalni rizičan fond u Hrvatskoj koji bi pomagao novostvorena mala poduzeća. “Problem je što averzija banaka prema riziku nikada nije bila veća i zato nam je potreban jedan takav fond”, kazao je Grčić na panelu “Pitajte Vladu”. Odgovarajući na pitanja poduzetnika, Grčić ih je pozvao da iskoriste instrument HBOR-a za dopunu kapitala kroz mezanin kredite, što im može ojačati poziciju pred bankama. “To je izvrstan instrument jer otplaćujete kredit tek kada stabilizirate poslovanje”, kazao je Grčić. Osim toga, fondovi Europske unije mogli bi se pokazati spasonosnim rješenjem za posrnulu industriju.
“Uskoro ćemo objaviti prvi natječaj za industriju. Novac iz fondova EU će ići za izvozno orijentirane projekte te turizam. Iznosi će ove godišnje biti veći u apsolutnom iznosu, a poduzetnici će se moći prijaviti za maksimalnih 15 milijuna kuna bespovratnih sredstava”, najavio je Gordan Maras, koji je uvjeren da će u Hrvatskoj biti velikog interesa za sredstva. Kritike na Vladinu inertnost u prikupljanju novca iz fondova Europske unije posebno ljuti Grčića pa je rekao da su kritičari Vlade koriste smiješne brojke kao argumente. “Imamo još tri godine za realizaciju tih sredstava i tek će se nakon tog razdoblja znati kako i koliko su se iskoristili pa se onda može argumentirano kritizirati”, kazao je Grčić, dodajući da je Vlada odgovorna za prikupljanje polovice iznosa, dok efikasnost apsorpcije druge polovice ovisi o lokalnim jedinicama, privatnim poduzećima, nevladinim udrugama i ostalima. Podsjetio je okupljene poduzetnike da iz europskih fondova dolazi ogroman novac i da ga moraju iskoristiti. “Kada dođe taj novac, hrvatski poduzetnici bit će u velikoj prednosti pred konkurencijom jer će 40 do 50 posto investicije dobiti na poklon. Sretnici su oni koji uspiju financirati svoje poslove novim financijskim instrumentima”, naglasio je Grčić.
Malim i srednjim poduzetnicima su i na raspolaganju i povoljne kreditne linije preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj s kamatama od tri posto. Grčić je svjestan da je nedovoljno poznavanje svega u vezi europskih fondova jedan od većih problema pa je najavio da će u sklopu europskog projekta uložiti novac i vrijeme u projekt komunikacijske strategije prema fondovima EU. “Svaki čovjek mora znati dovoljno o fondovima. Moramo informirati i educirati”, kazao je Grčić. Dodao je da je problem krize što novca ima dovoljno u bankama, ali je problem očito na strani potražnje. Osim toga, državne institucije su na neki način konkurencija jedna drugoj jer HBOR ima svoje, a Ministarstvo poduzetništva svoje programe koji jedni drugima na neki način konkuriraju pa će trebati raditi na njihovim usklađivanjima.
Maras se posebno osvrnuo na ulaganje u inovativna poduzeća i pod dojmom posjeta Južnoj Koreji podsjetio na veliki uspjeh hrvatske inovativne tvrtke Agrivi koja je na natjecanju najboljih startup poduzeća u toj zemlji odnijela nagradu svojim sustavom za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. “Oni su uspjeli i zahvaljujući potpori države. Poduzetnici u Južnoj Koreji također dobivaju potpore”, kazao je Maras. Država će,s druge strane, odustati od dijela svojeg vlasništva, najavili su ministri, Grčić je jednom poduzetniku odgovorio da Plan upravljanja imovinom predviđa privatizaciju, koncesiju i prodaju državne imovine. Poduzetnik je upitao zašto se ne ide na ponudu dionica državnih poduzeća građanima, na što je Grčić odgovorio da su planovi jedno, a realnost drugo. “Tržište nekretnina je u lošem stanju. Niti tržište dionica ne stoji dobro i to je razlog zašto je realnost drugačija”, kazao je Grčić. Upravo je, prema Grčiću, građevinski sektor taj koji još uvijek predstavlja uteg gospodarstvu, “To je zapravo sektor u stečaju. Sve velike građevinske tvrtke koje su gradile autoceste su u problemima. Dok se problem tog sektora ne riješi, bit će i problema u gospodarstvu”, naglasio je Grčić koji očekuje da se taj sektor restrukturira. Kao primjer dobrog restrukturiranja naveo je primjer turističkog sektora jer je nekoliko hotela našlo kupca. “
Prošle i početkom ove godine uspjeli smo privatizirati tvrtke u dugovima. Svi su oni dobili strateške partnere”, kazao je ministar turizma Darko Lorencin. Jednog poduzetnika je zanimalo zašto Vlada kreće u monetizaciju autocesta ako Kina završava autocestu prema Crnom moru koja bi se trebala spojiti na Jadransko – jonsku cestu, što znači da su tvrdnje o Dalmatini kao sezonskoj cesti netočne i da će budući koncesionar itekako profitirati. Grčić je rekao da nije upoznat s tim i da mu ta teorija zvuči “kao iz filma o James Bondu”, ali da je Vlada nudila brojne projekte kineskim partnerima. “Problem je što za Kineze investicija manja od tri do četiri milijarde eura nije projekt, a Hrvatska je mala zemlja. Budite sigurni da smo im ponudili sve što smo mogli”, kazao je Grčić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu