Potpredsjednik Vlade Branko Grčić nikud ne ide bez naramka dobrih brojki i vedrih boja pa se ovih dana na Radio Dalmaciji pohvalio rastom industrije unatrag godinu dana, “nikad većim u povijesti hrvatske države” kumulativnim rastom izvoza… Obračunavajući se s kritikama oporbe, podsjetio ih je na rast kvartalnog BDP-a u prva tri mjeseca (0,5%) te najavio da će u drugom tromjesečju biti najmanje duplo veći. Međutim, duplo veća stopa u našem slučaju znači rast kvartalnog BDP-a koji je i dalje osjetno ispod stopa rasta koje su u drugom (ali i prvom) kvartalu zabilježile usporedive članice Europske unije, iz drugog i trećeg vala proširenja.

Prema ovih dana objavljenim prvim procjenama Eurostata, rast je na razini EU28 u drugom kvartalu ubrzao sa 1,5 na 1,6 posto na godišnjoj razinina, dok zemlje srednje i istočne Europe u odnosu na drugi kvartal 2014. bilježe rast između dva i četiri i pol posto. Češki kvartalni BDP je npr. porastao 4,4 posto (u prvom tromjesečju 4%), Rumunjska bilježi 3,7 posto realnog rasta (kao i u prvom kvartalu), Poljska je nakon 3,4 posto godišnjeg rasta u prvom tromjesečju, u drugome ubrzala na 3,6 posto. Više od tri posto rasta ostvarila je i Slovačka, dok su Bugarska i Mađarska na 2,2 odnosno 2,4 posto.

Sve u svemu, Hrvatska će očito i uz Grčićevu “najmanje duplo veću stopu” kvartalnog rasta u drugome kvartalu rastom opet biti negdje na začelju, s tim da se s nekima iz društva s trenutno najnižim stopama rasta nema mnogo smisla uopće uspoređivati (npr. Finska, Austrija, Italija) jer su na znatno višem stupnju razvoja. O relativnom zaostajanju Hrvatske, uostalom, govore i podaci o BDP-u po stanovniku prema paritetu kupovne moći: Hrvatska je uoči krize 2008. bila na 64% prosjeka EU, 2011. na 60, a lani smo pali i niže, na 59%. Za to su vrijeme Slovačka, Češka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska napredovale.