Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić izjavio je danas kako će Vlada razgovarati s bankarima oko modaliteta da se podijele rizici i potakne bankarski sektor da više financira gospodarstvo i poduzetnike, ističući kako bez investicija nema rasta ni zapošljavanja.
Grčić je u "Poslovnom tjednu" Hrvatskog radija upozorio kako je ključni uzrok gospodarskog pada u zadnje četri godine, kumulativno za više od 10 posto, upravo pad investicija koje su smanjene za gotovo 40 posto nešto u javnom, a puno više u privatnom sektoru
To je ono što nas brine i što gledamo kao ključni faktor izlaska iz krize, kazao je Grčić ističući kako jedino nove investicije mogu dati rezultat i osigurati uvjete za otvaranje novih radnih mjesta i za gospodarski oporavak, a investicija nema bez novca.
Ono što nam u ovom trenutku ne ide u prilog je dosta tvrda, zakočena situacija u financijskom, bankarskom sektoru, rekao je navodeći podatak kako je u samo godinu dana gotovo 15 milijardi kuna manja aktiva banaka prema gospodarstvu, što je pad za ukupno 12 posto.
To je loš znak, bez novca ne možemo napraviti pomak ni realizirati investicijski ciklus niti zaposliti ljude, naglasio je.
"Tu je sada na Vladi da pokušamo i razgovarati s bankarima oko modaliteta da ipak podijelimo rizike, koji su veliki u ovom trenutku u gospodarstvu, i da tako potaknemo bankarski sektor da više investira, da lakše donosi odluke o financiranju poduzetnika", istaknuo je Grčić.
S druge strane moramo iskoristiti i neke alternativne izvore financiranja, rekao je dodajući da tu posebno misli na potencijal stranih investicijskih banaka poput EIB-a, Svjetske banke, gdje postoji potencijal od gotovo milijarde eura u ovom trenutku da se taj potencijal ulije u hrvatsko gospodarstvo najviše kroz javni sektor, ali i privatne projekte.
Istodobno, ukazao je na velike mogućnosti ulaskom u EU korištenja fondova, ove godine 660 milijuna eura, iduće 1,2 do 1,3 milijarde eura.
Na pitanje je li onda bankovni sektor i njihova tvrdoća u odobravanju kreditiranja prema gospodarstvu zapravo kočničar izlaska iz krize i znači li to da će Vlada krenuti oštrije u odnosu prema bankama s izričitijim traženjima, Grčić je napomenuo da kada o tome govori govori o činjenicama.
Bankovni sektor u Hrvatskoj se razdužuje, novih je plasmana sve manje, uglavnom se rade reprogrami postojećih kredita. Moramo imati daljnji rast financijske aktivnosti, dakle bankovnih kredita kako bi mogli imati ključne pretpostavke da se dogode investicije i rast gospodarstva, kazao je.
Nema tu nekakvog posebnog pritiska, govorimo o stanju koje zajedno u suradnji s bankarskim sektorom u Hrvatskoj moramo rješavati, zaključio je Grčić.
Na pitanje o padu inozemnih investicija, o podacima HNB-a o samo šest milijuna eura inozemnih ulaganja u zadnjem kvartalu, Grčić je ocijenio kako su podaci HNB-a u ovom trenutku nepotpuni, navodeći i primjere nekoliko investicija u zadnje vrijeme.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Ja naravno članak pročitao nisam . Dovoljna mi je bila slika knindže koji je 90 godine čuvao kninske barikade da bi mi bilo jasno da je sve gomila gluposti.
Grcicu,
Koliko god to vama izgledalo nevjerojatno ljudi investiraju novac jedino ako ocekuju da ce na toj investiciji zaraditi.
Da je vama stalo do investicija, vi bi ste po izbornim skupovima vodali mlade ljude i poduzetnike, a ne Silvana Hrelju.
U Hrvatskoj Foreign Direct Investment se nazalost moze naci samo jos u rjecniku.
Svi ministri iz Partije nikako da prihvate da nema više njihove obožavane Juge gdje su dekretima mogli nekoga tjerati da investira.
Grčiću, ako si prespavao zadnjih 23 godine, sad je kapitalizam (a ne više tvoj socijalizam jugoslovenskog tipa) i tu više nikoga ne možeš tjerati da na silu nešto investira. Sad za to treba stvoriti uvjete (npr. smanjiti ekstremno porezno opterećenje, broj općina, županija itd. … popis je dug), pa će onda investicije same doći. Međutim, problem je što se stvaranje preduvjeta za investicije direktno kosi s partijskim modusom operandi u vidu zapošljavanja podobnih kadrova u državnu upravu, državne firme itd., tako da će svi snovi o nekakvih investicijama još dugo godina ostati samo to, snovi.
Potpisujem. Kako ce rizik biti mali u zemlji u kojoj su svi nezaposleni i gospodarstvo je totalno invalidno?
Svi ministri iz Partije nikako da prihvate da nema više njihove obožavane Juge gdje su dekretima mogli nekoga tjerati da investira.
Grčiću, ako si prespavao zadnjih 23 godine, sad je kapitalizam (a ne više tvoj socijalizam jugoslovenskog tipa) i tu više nikoga ne možeš tjerati da na silu nešto investira. Sad za to treba stvoriti uvjete (npr. smanjiti ekstremno porezno opterećenje, broj općina, županija itd. … popis je dug), pa će onda investicije same doći. Međutim, problem je što se stvaranje preduvjeta za investicije direktno kosi s partijskim modusom operandi u vidu zapošljavanja podobnih kadrova u državnu upravu, državne firme itd., tako da će svi snovi o nekakvih investicijama još dugo godina ostati samo to, snovi.
Uključite se u raspravu