Hrvatsku idućih godina očekuje investicijski bum na valu novca iz fondova Europske unije, rekao je danas potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, predstavljajući na konferenciji za novinare prioritete ulaganja sadržane u dokumentu "Nacionalni strateški referentni okvir 2013."

Taj dokument Europska komisija odobrila je u ponedjeljak, 26. kolovoza. Njime se utvrđuju prioriteti korištenja sredstava iz strukturnih instrumenata Europske unije. Ti instrumenti uključuju Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond. Ukupna financijska omotnica iz kohezijskih i strukturnih fondova za Hrvatsku do kraja ove godine iznosi 449,4 milijuna eura.

Od toga je 120 milijuna eura predviđeno za sektor prometa, 149,8 milijuna eura za projekte zaštite okoliša, 108,4 milijuna eura za regionalnu konkurentnost i 60 milijuna eura za razvoj ljudskih potencijala. Krajnji rok za korištenje sredstava je kraj 2016. godine.

Grčić se nada da prijepor hrvatske Vlade i Europske komisije oko Zakona o europskom uhidbenom nalogu neće utjecati na korištenje sredstava iz fondova Europske unije.

"Nadam se da će se to pitanje riješiti na obostrano zadovoljstvo, u razmjeni informacija koja će riješiti otvorena pitanja i staviti Hrvatsku u jednaku poziciju kakvu imaju druge zemlje članice", rekao je Grčić odgovarajući na pitanje boji li se da bi Europska komisija zbog "lexa Perković" mogla kazniti Hrvatsku uskratom sredstava iz fondova EU-a.

Odgovarajući na opozicijske kritike prema kojima Vlada nije dovoljno učinila na pripremi projekata koji će se financirati sredstvima EU-a, Grčić je rekao da trenutni stupanj spremnosti Hrvatske jamči kako će ona biti jedna od uspješnijih zemalja pristupnica na početku razdoblja korištenja EU-ovih fondova.

Kaže da je država pripremila velike projekte ukupno vrijedne 600 milijuna eura te da financira izradu dokumentacije za 500 manjih lokalnih projekata.

"U godinu i pol mandata pripremili smo projekte veće vrijednosti nego što su pripremljeni za sve predpristupne fondove", tvrdi Grčić. Dodaje da je investicijski ciklus u Hrvatskoj odgođen upravo zato što prethodna vlada nije pripremila projekte pogodne za financiranje iz EU-ovih fondova.

Grčić podsjeća da 2014. godine započinje razdoblje nove "financijske perspektive" EU-a te ističe da se Hrvatska za to dobro pripremila pa ne očekuje kašnjenje u predaji nacionalnog referentnog okvira za to razdoblje.

Do 2016. godine Grčić najveća ulaganja očekuje u vodoopskrbne i odvodne sustave jer su, kako je rekao, ti projekti najbolje pripremljeni. Potom će, po njegovim riječima, uslijediti velika ulaganja u željezničku infrastrukturu i to prvenstveno na europskim koridorima koji prolaze kroz Hrvatsku.