Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Branko Grčić održao je danas konferenciju za medije na kojoj je predstavio ekonomske pokazatelje za prvi kvartal 2014. godine, priiopćeno je iz vlade RH.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti i bez izmjena:

Otvarajući konferenciju potpredsjednik Vlade rekao je da je jedan od povoda za nju i činjenica da sljedeći tjedan kreće, s novim ministrom financija, u „road show“ za prodaju euoroobveznica. „Riječ je otprilike o iznosu od milijardu eura na europskom tržištu i na taj način pokrivanje svih međunarodnih obveza koje Hrvatsku čekaju u ovoj godini“.

U ovom trenutku važno je poslati dvije ključne poruke, istaknuo je. „Jedno je da je hrvatska Vlada stabilna, bez obzira na promjene u Vladi, i s druge strane da nastavljamo provoditi reforme i da, ono što je najvažnije, imamo prve, sasvim konkretne indikatore promjene stanja u gospodarstvu na bolje“.

Potpredsjednik je nastavio pojašnjavajući da je došlo do oporavka, u prvom kvartalu, u industrijskoj proizvodnji. „Dakle, 2,2 posto u siječnju, realni rast industrijske proizvodnje; 1,6 posto u veljači; i 0,7 posto u ožujku“. Druga bitna komponenta BDP-a, trgovina na malo, koja govori o potencijalu osobne potrošnje pokazuje također realni rast u prvom kvartalu. „U mjesecu siječnju 0,1 posto; u veljači je to bila stagnacija; ali je zato u ožujku, u prvoj procjeni, rast od 1,3 posto“, rekao je potpredsjednik dodajući da je za mnoge analitičare ovo potpuno neočekivano, međutim radi se o podatku koji svjedoči da se događaju određene promjene u gospodarstvu. „Robna razmjena s inozemstvom, kao što vidite, u prva tri mjeseca izvoz je porastao za 1,2 milijarde kuna ili čak gotovo 8 posto. U isto vrijeme, s obzirom da je uvoz povećan samo 1,8 posto, time je i smanjen deficit u vanjsko-trgovinskoj razmjeni, kao što je povećana pokrivenost uvoza izvozom s 55 na 59 posto, što je, također, jedan od vrlo značajnih pozitivnih rezultata“.

Što se tiče broja nezaposlenih osoba, ovdje se također dogodio veliki pomak. „Prvi put nakon 2008. godine na godišnjoj razini, dakle travanj 2014. u odnosu na travanj 2013., imamo smanjenje broja nezaposlenih. Istina, to smanjenje je 1149 osoba, dakle relativno malo, ali je bitna poruka da prvi puta nakon 2008. imamo smanjenje broja nezaposlenih na godišnjoj razini“, istaknuo je potpredsjednik Vlade dodajući da se radi o utjecaju sezonskog zapošljavanja, ali i zbog pozitivnih pomicanja u ostalim sektorima, prije svega u industriji.

Javna potrošnja, kao još jedna bitna komponenta BDP-a, mjerena izdacima države u prva tri mjeseca ove godine, pokazuje također rast. „Efekt od 4,1 posto rasta javne potrošnje u ovoj godini u odnosu na isto razdoblje prošle godine, bi trebalo imati bitan efekt na BDP za prvi kvartal“, rekao je potpredsjednik Grčić ističući da su sve ovo pokazatelji u strukturi BDP-a koji upućuju da bi u prvom kvartalu mogli postići i pozitivnu stopu BDP-a. „Mogli, naglašavam, jer za to ćemo morati ipak pričekati službene podatke Državnog zavoda za statistiku“.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić istaknuo je da su svi ovi pozitivni pokazatelji dobar argument hrvatskoj Vladi, unatoč svim kritikama koje dolaze s mnogih strana, da su rezultati u gospodarstvu ipak tu. „Ovi pokazatelji su dobar znak, ali mi gajimo i dalje nužni oprez“, rekao je i pojasnio da uz sve ove pozitivne trendove, za koje je vrlo važno da se događaju u privatnom sektoru, vrlo je važno i to na koji način i koliko će javni sektor, javna potrošnja, utjecati na BDP u idućim kvartalima. „Fiskalna konsolidacija koja nas očekuje u ostala tri kvartala ove godine, a koja će smiriti na određeni način javnu potrošnju u odnosu na prvi kvartal, gdje je ona rasla preko 4 posto u odnosu na prošlu godinu, svakako neće imati tako pozitivan utjecaj na BDP kao što je to bilo u prvom kvartalu i tu je taj naš nužni oprez“.

Iz podataka FINA-e, nastavio je potpredsjednik Grčić, vidljivo je da je cijela 2013. godina bila obilježena pozitivnim trendovima u gospodarstvu. Mjereno na razini 101.200 hrvatskih poduzeća, koja nisu banke, osiguravajuća društva i druge institucije financijskog sektora, pokazuje se da su prihodi u 2013. godini povećani za 10,4 milijarde kuna u odnosu na prethodnu, 2102. godinu. „Najveće povećanje imao je sektor energetike, preko 4 milijarde kuna, i sektor turizma, preko 1,5 milijarde kuna“. Dalje, radilo se i o ozbiljnom rastu zaposlenih u realnom sektoru, te povećanju temeljnog kapitala ovih društava za 4,1 posto, što je vrlo bitno jer znači lakše zaduživanje i dolazak do obrtnih sredstava i sredstava za financiranje investicija. Također, povećane su investicije u privatnom sektoru, čemu su opet najviše pridonijeli mali poduzetnici. Ukupno povećanje investicija je 14 posto. „U 2013. došlo je do pozitivnih pomaka u svim indikatorima, osim zaduženosti. A i zaduženost baš nije rasla onom dinamikom kojom je rasla prethodnih godina nego se pomalo i taj poslovni sektor razdužuje kod banaka, kao što to čini i stanovništvo“.

Građevinski sektor u velikoj je krizi, da bismo mogli krenuti dalje moramo rasteretiti taj sektor, kazao je potpredsjednik Vlade Grčić. „Moramo pomoći građevinskom sektoru da riješi svoj problem prenapuhanog ulaganja u nekretnine u godinama prije krize“.

„Nastavljamo sa svojom strategijom. Ona je bazirana na fiskalnoj konsolidaciji, na ubrzanoj provedbi reformi, o tome smo poslali dokumente u Komisiju, očekujemo preporuke. Imamo jako dobru suradnju i komunikaciju i potporu u provedbi tih reformi. Reforme ne stoje – to je poruka svim skepticima“, zaključio je potpredsjednik Grčić.