Iskustva vezana uz korištenje EU fondova bila su glavna tema susreta potpredsjednika Vlade i ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branka Grčića s potpredsjednikom Vlade za europske fondove i ekonomske politike Republike Bugarske Tomislavom Donchevim.

"Razmijenili smo neka iskustva vezana uz korištenje europskih fondova, ali i nekim drugim zadacima naših vlada, a to je prije svega prilagodba u okviru procedure prekomjernog deficita, odnosno prekomjernih makroekonomskih ravnoteža", izjavio je Grčić u utorak nakon sastanka.

Bugarska je bila korisnica EU fondova u prethodnom razdoblju 2007. do 2013. sa svim onim porođajnim mukama na početku procesa i ubrzanjem svih aktivnosti i traženjem konstruktivnih rješenja u uklanjanju ključnih zapreka u korištenju EU fondova. Generalna poruka je da sustav treba kontinuirano unaprijeđivati i razvijati, identificirati probleme i rješavati ih jako brzo.

Naša je prednost da smo u pretpristupnom razdoblju imali IPA program, na kojem smo trenirali, i zato smo sada spremni ući u bitku za apsorpciju strukturnih investicijskih fondova koji su po alokaciji osam do devet puta veći od onoga što smo imali, rekao je Grčić.

I Donchev je izjavio kako je glavna tema današnjeg razgovora bilo korištenje EU fondova, no razgovaralo se i o drugim opcijama koje su na raspolaganju vezano uz međusobnu suradnju.

Suradnja nam je važna na političkoj razini i na predstavljanju naših dviju zemalja u tijelima EU, ali računamo i na suradnju u gospodarskoj sferi, kazao je.

Iznio je i podatak da se 72 posto svih javnih ulaganja u Bugarskoj bazira na korištenju sredstva EU. Također, ključne reforme i programi koji se provode u Bugarskoj oslanjaju se na fondove EU – izgradnja autocesta, sustava pročišćavanja vode za piće i otpadnih voda, izgradnja podzemne željeznice u Sofiji, rekonstrukcija željeznica, reforme koje su potrebne u sustavu državne uprave i socijalne skrbi.

Na novinarski upit jesu li razgovarali o korištenje novca za prilagodbu Schengenu, Grčić je rekao kako o tome nisu razgovarali.

Schengen je u domeni Ministarstva unutarnjih poslova, kazao je Grčić te dodao kako ima informaciju kako stvari tu stoje. Negdje oko 120 milijuna eura je ukupno alocirano za potrebe priprema za Schengen, u ovom trenutku nešto više od 90 milijuna eura je u procesu nabave ili u procesu ugovaranja. Prema tome, novac će biti iskorišten u najvećoj mjeri, kazao je Grčić te dodao kako se nada da ćemo dobiti potporu drugih zemalja članica EU da Hrvatska uđe u sustav Schengena u predviđenim rokovina.

Na pitanje smatra li Bugarska da nije 'pošteno' da Hrvatska postane članica Schengena prije nje s obzirom da je Bugarska duže članica EU, Donchev je kazao kako su tehnički uvjeti za pristup Schengenu zadovoljeni, no to je i politička odluka, a on ne može prognozirati kada će biti donesena.

Ali mišljenja je kako zbog turbulentne situacije i geopolitičkih rizika zemlje trebaju razmišljati da pristupe tom programu te ne vidi razloga da Bugarska to ne učini zajedno sa Hrvatskom.