Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić rekao je danas da je u prvom tromjesečju u odnosu na prethodno tromjesečje BDP porastao po stopi najvišoj od izbijanja krize 2008. godine.

Bio je to Grčićev odgovor na novinarski upit za komentar današnje službene potvrde Državnog zavoda za statistiku o padu BDP-a u prvom tromjesečju za 0,4 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje te njegove nedavne prognoze da bi BDP mogao rasti u odnosu na prethodni kvartal.

Dogodio se gospodarski rast u prvom kvartalu ove u odnosu na zadnji kvartal prošle godine po najvišoj stopi od 2008. godine i to je uvjetovalo manju negativnu stopu na godišnjoj razini, rekao je Grčić nakon potpisivanja ugovora o sufinanciranju po programu održivog razvoja lokalnih zajednica.

Grčić pritom objašnjava da je prethodna godišnja stopa kretanja tromjesečnog BDP-a bila minus 1,2 posto, a sad je minus 0,4 posto.

Upitan na čemu temelji optimizam kad je o BDP-u riječ, rekao je da su makroekonomski pokazatelji za početak godine relativno dobri. Spomenuo je rast izvoza za više od osam posto, rast industrijske proizvodnje četiri mjeseca zaredom, dobar start turističke sezone i 5.000 manje nezaposlenih na godišnjoj razini.

Napomenuo je da Vlada vrlo oprezno pristupa tim brojkama te da treba pričekati još koji kvartal kako bi se vidjelo je li pozitivan trend stabilan.

Na pitanje kada bi BDP konačno mogao ostvariti pozitivnu stopu rasta, rekao je da to ovisi o trendovima u industrijskoj proizvodnji, građevinarstvu, kretanju osobne, ali i javne potrošnje koja je u prvom tromjesečju rasla, a u drugim će padati jer se moraju provesti mjere iz procedure prekomjernog deficita.

Smatra kako realno možemo očekivati da će na gospodarstvo i BDP ove godine presudno utjecati eksterna potražnja s europskih tržišta, prije svega izvoz baziran na rastu industrije, što je, ako je rekao, bolje nego na temelju javne potrošnje.

Grčič smatra da Vlada može učiniti dosta kako bi došlo do gospodarskog oporavka. Važno je da Vlada brzo provodi reforme kako bi stvorila bolju poslovnu klimu, reformirala tržište rada, bolje upravljala javnim financijama i poduzećima, rekao je.

Spomenuo je i bankarski sektor koji se, kako je rekao, razdužuje, ocjenivši da to nije dobro, već bi bilo bolje da naročito u poduzetničkom sektoru svjedočimo rastu kredita.

S druge strane, Grčića ohrabruje to da su prema podacima Fine, poduzetničke investicije u prošloj godini rasle i to za 14 posto.