Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) upozorava na damping cijena i prodaju mesa iz uvoza kojima trgovački lanci stavljaju domaće proizvođače svinjskog mesa u nepovoljan položaj. Kako ističe Stjepan Kušec, predsjednik odbora za svinjogojstvo HPK i potpredsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske u doba kriznih situacija kada je nužno poštivanje zakonskih i kriznih odredbi nikako ne bismo trebali biti svjedoci samovolje i nepoštivanja važećih zakonskih propisa od strane trgovačkih centara i ne bi se smjelo događati da trgovački lanci snize cijenu svježeg svinjskog mesa za više od 60 posto.
˝Tematika i problemi kod proizvođača svinja se mijenjaju stalno, prvo nam je cijene prije sedam mjeseci srušila afrička svinjska kuga i meso smo jedva prodavali, a sada u ovoj kriznoj situaciji damping cijena i problemi s plasmanom muče svakog uzgajivača svinja. To je grana koja je sustavno uništavana zadnjih 10-15 godina i to najviše zbog trgovačkih lobija, uvoza robe upitnog roka, kvalitete i podrijetla čime se direktno uništava ta grana˝, kaže Kušec.
Upozorava i na pad proizvodnje i ističe kako kako je u proizvodnji svinjskog mesa Hrvatska zadovoljava svega 35 posto vlastitih potreba. ˝Dalmatinski pršut koji smo zaštitili na razini EU nije od butova hrvatskih svinja˝, ističe Kušec.
Kako kaže, na dvije farme u okolici Križevaca njegov OPG godišnje ima 5000 tovljenika, trenutno ih hrane oko 1500 , a u poslu sudjeluje cijela obitelj. ˝Ne znam što bi se dogodilo da se netko od nas razboli jer te životinje ne bi imao tko hraniti kada mi ne bismo bili u mogućnosti. Svakog dana slušamo Vladu i ministre kako će pomoći, a u situaciji poput ove potrebna je složnost, a ne da se proizvođače baca na koljena. Ako imate proizvodnju i ulažete u nju i u zalihe hrane onda nema straha, ali ako ne onda smo u problemu. Ova situacija je poput pokazne vježbe i nadam se da ćemo nešto naučiti iz toga i postati svjesni da je nužno poticati poljoprivrednu proizvodnju. Moramo izvući pouku iz ove situacije i izvući se sa što manje žrtava te misliti dugoročno. Trenutno poljoprivredni proizvođači iz raznih grana jedva mogu zatvoriti sve rupe kroz koje puše, a damping cijena je zadnje što trebamo˝, napominje Kušec.
Kako tvrdi, svaki segment poljoprivredne proizvodnje je važan i građani toga moraju postati svjesni. ˝U Hrvatskoj na stolu treba biti hrana proizvedena u Hrvatskoj, i to i u hotelu i u hostelu i u planinarskom domu. Tada ćemo imati taj zatvoreni krug˝, kaže Kušec.
Ističe kako se HPK i prije ovog najkritičnijeg momenta sastali s ministricom poljoprivrede, a o problemima s proizvođačima komuniciraju kontinuirano. Upozorio je i na probleme proizvođača koji su do sada robu plaisrali na tržnicama i istaknuo kako se nada uskorom rješenju tog problema koji muči brojne poljoprivrednike. ˝Nažalost, poljoprivreda se više ne smatra privrednom granom iako ona to itekako jest i trebalo bi je se daleko više cijeniti. Mi radimo u tvornici pod vedrim nebom, radimo sa životinjama i tu nema prestanka proizvodnje na gumb kao u drugim proizvodnim tvornicama˝ , zaključuje Kušec.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.U cijeloj Europi subvencije utječu na poljoprivrednu ekonomiju, ali u Hrvatskoj su subvencije bile ogromne, a proizvođači se nimalo nisu prilagodili tržišnoj ekonomiji. Imamo najskuplju hranu u Europi, a oni bi čak i u ovakvoj situaciji silom držali visoke cijene. Radili bi super-usitnjeni, što je najskuplje, i onda da svi moraju plaćati njihove visoke cijene. Pokažite računicu, da ju usporedimo s drugim zemljama, i tek onda ćemo vidjeti koliko su opravdane visoke cijene!
Pobrkao si kvalitetno i škart. I pricas neutemeljeno. Kvaliteta je svugdje skupa. Pa u Njemačkoj je meso 30% skuplje nego u Hr. Samo što se u Hr uvozi jeftin škart sumnjive ispravnosti, kojeg nitko drugi neće. Zato je meso izvana jeftinije. To nema veze sa konkurentošću.
U cijeloj Europi subvencije utječu na poljoprivrednu ekonomiju, ali u Hrvatskoj su subvencije bile ogromne, a proizvođači se nimalo nisu prilagodili tržišnoj ekonomiji. Imamo najskuplju hranu u Europi, a oni bi čak i u ovakvoj situaciji silom držali visoke cijene. Radili bi super-usitnjeni, što je najskuplje, i onda da svi moraju plaćati njihove visoke cijene. Pokažite računicu, da ju usporedimo s drugim zemljama, i tek onda ćemo vidjeti koliko su opravdane visoke cijene!
Dobro jutro Hrvatska vlado!
Svaka čast Pivcima. Najvećim uvoznicima mesa u Hr. Domaće proizvođače su ucjenjivali, ako nećeš ti, dovest ću ja iz Bugarske, Rumunjske, Poljske… i tako su jednig po jednog unistli. Veliki meneđeri su dogovarali poslove po principu najniže cijene. Jer na radniku se uvijek može uštedit. Veterinare uredno plaćali da rade svoj posao. Naharačili se i onda od viška novaca uzetih uzgajivačima, radnicima, kooperantima – kupili tvornicu čokolada. Nitko ali bas nitko mi nije mogao objasnit da je to normalno. Pa ako ima netko da objasni molim lijepo. Ili je to stvarno ozbiljna bolest zvana pohlepa ili neka druga?
Uključite se u raspravu