Kristijan Jurjako, gradonačelnik grada Cresa u razgovoru za Poslovni dnevnik otkriva recept uspješnosti u EU projektima te što su ti projekti konkretno donijeli građanima. Naveo je i najznačajnije projekte koji su još u provedbi, one koji tek kreću te pojasnio kako ulažu u energetsku obnovu, mlade te obrazovanje. Osvrnuo se i na suradnju s Malim Lošinjem u većini projekata koje provode te značaj LAG-ova i LAGURA na otoku.

Po broju stanovnika Cres je jedan od najmanjih gradova Hrvatskoj, no provodite niz projekata. Koji su najznačajniji projekti obilježili godinu iza nas?

Iako brojimo manje od 3000 stanovnika, suradnja i zajedništvo kao temelj naše politike, te iznimno zalaganje svih naših djelatnika, rezultiraju realizacijom projekata ne samo lokalne i nacionalne važnosti već i europskog značaja. Prošle godine Cres je bio u žiži interesa javnosti zbog dva europska događaja. MODEX CRES 2019, vježba gašenja šumskih požara na kojoj je sudjelovalo više od tri stotine vatrogasaca iz cijele Europe, jedinstveni je i povijesni događaj održan baš na našem otoku, a zbog toga su nas posjetili povjerenik Europske komisije za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christos Styliandes i drugi državni dužnosnici.

Lani smo, zajedno s Malim Lošinjem, izabrani među prvih šest europskih otočja u program Čista energija za EU otoke, a tim povodom na otoku je bio europarlamentarac Tonino Picula. Ponosan sam što je naš tim prvi izradio strategiju energetske tranzicije.

Osim ta dva događaja, nabrojat ću samo najvažnije projekte koji su lani dovršeni ili smo ih započeli. To su gradski projekti „Izgradnja ceste OU7 na Melinu“, „Dogradnja dječjeg vrtića Girice“, „Izgradnja reciklažnog dvorišta Pržić“, „Sanacija postojećeg odlagališta otpada Pržić“ i „Projekt Value“ kojim ćemo obnoviti 70 kilometara povijesnih staza na otoku. Lani je dovršena obnova Palače Moise, kao zajednički projekt Ministarstva kulture i Grada Cresa. Županijska lučka uprava Cres započela je projekt „Dogradnja zapadnog djela luke Cres“, a projekt „Izgradnja kanalizacije Orlec“ vodi komunalno društvo Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj. Ponosni smo i na projekt izgradnje sirane Poljoprivredne zadruge Loznati, kao i projekt obnove uljare Poljoprivredne zadruge Cres.

Niz tih projekta financiran je iz EU. Što su ti projekti konkretno donijeli vašim građanima?

Moram reći da se velika većina naših projekata provodi europskim sredstvima. Na vrijeme smo osnovali Odsjek za europske integracije i Otočnu razvojnu agenciju, kadrovski ih ekipirali, te njihovi djelatnici prate sve dostupne natječaje i pripremaju naše projekte za apliciranje. Najvećim se dijelom radi o ulaganjima u infrastrukturu, kao što su prometnice ili vodoopskrba i odvodnja, potom u osuvremenjivanje sustava gospodarenja otpadom, te prometnu povezanost otoka s kopnom. Svi ti projekti doprinose porastu kvalitete života na otoku, što je naš prvenstveni cilj i zadatak.

Koji EU projekti kreću u realizaciju ove godine?

EU projekti zahtijevaju dugu i složenu pripremu, a budući da se radi o vrijednim projektima, njihova se realizacija često protegne kroz više godina. Stoga se i u 2020. nastavljaju projekti koji su započeti lani, kao što je „Dogradnja zapadnog djela luke Cres“ vrijedna 39 milijuna kuna, a vjerujem da će kvalitetan rad Županijske lučke uprave Cres prepoznati resorno Ministarstvo pa će i njihov drugi veliki projekt „Dogradnja luke Martinšćica“ ove godine dobiti EU sredstva za izgradnju.

Naše komunalno društvo Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj ove godine kreće u realizaciju EU projekta aglomeracija Cres, Martinšćica, Nerezine, Veli i Mali Lošinj dosad najskuplji projekt vrijedan 387 milijuna kuna od čega EU financira 85%.

Na brojnim konferencijama i skupovima predstavljali ste svoje projekte. O kojim je projektima riječ te gdje ste sve o njima govorili i pred kojom publikom?

Kao što sam rekao, prepoznati smo kao predvodnik na mnogim područjima, te se naša rješenja često predstavljaju na raznim konferencijama kao primjeri dobre prakse. Govorili smo o već spomenutoj energetskoj tranziciji Cresko-lošinjskog arhipelaga i energetskoj obnovi Grada Cresa, predstavljali naš inovativni sustav odvojenog prikupljanja otpada kojeg su kasnije primijenili i mnogi drugi gradovi, a možemo se pohvaliti i poticanjem ulaganja u gospodarstvo ili gospodarenje vodama. Moj zamjenik Marin Gregorović i ja osobno, zatim čelnici gradskih tvrtki dr. Ugo Toić i Neven Kruljac te djelatnici grada i gradskih tvrtki, sudjelovali smo na desetak značajnih konferencija kao predavači ili panelisti, a posebno bih htio istaknuti sudjelovanje na Summitu energetske demokracije, najkompleksnijem skupu o energetici, održanom u travnju u Puli.

Na polju energetske obnove Cres je svijetli primjer. Što planirate na tom polju raditi u godini koja je pred nama?

Grad Cres kontinuirano provodi aktivnosti u cilju zaštite okoliša i ekološke održivosti naše otočne zajednice, a htio bih istaknuti sljedeće: Među prvima na Jadranu i u Hrvatskoj uveli smo suvremen i sa zakonskim propisima usklađen sustav gospodarenja otpadom temeljen na polupodzemnim spremnicima, na Cresu je sagrađena prva pretovarna stanica u Primorsko-goranskoj županiji, te smo prvi hrvatski otok na kojem se ne deponira otpad još od kraja 2017. Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša za prošlu godinu Grad Cres je među prvih deset gradova po odvojenom prikupljanju otpada. Nadalje, pri kraju je projekt zamjene javne rasvjete vrijedan 4,8 milijuna kuna; zamijenit će se sva 1225 rasvjetna tijela na području Grada Cresa energetski učinkovitom LED rasvjetom. Energetski smo obnovili zgrade vrtića i škole. Ove godine na Cresu počinje izgradnja najveće solarne elektrane u Hrvatskoj koja će godišnje proizvoditi oko 8,5 GWh, što odgovara potrošnji otprilike 2.000 kućanstava. Na otoku je u planu izgradnja još dvije sunčane elektrane. Zbog svega toga Europa nas je prepoznala i odabrala da budemo predvodnik, u europskim okvirima, u provođenju energetske tranzicije. Od šest izabranih otočnih zajednica (iz Grčke, Irske, Italije, Portugala, Španjolske i Hrvatske) prvi smo pripremili Strategiju energetske tranzicije.

Dobili ste priznanje Najbolji mali grad u kategoriji obrazovanje, mladi, demografija i socijalna politika. Na koje sve načine ulažete u mlade i obrazovanje?

Grad kontinuirano stvara sve bolje uvjete za život, a to se prije svega odnosi na ulaganja u mlade i demografsku obnovu. Isplaćujemo naknade za novorođenu djecu, imamo jedan od najkvalitetnijih vrtića, sa stručnim kadrom i povoljnom cijenom, a čak subvencioniramo putne troškove roditeljima koji djecu vode u vrtić iz manjih mjesta na otoku. U hrvatskom smo vrhu po izdvajanju iz proračuna za vrtić, kako bi naši predškolci imali uvjete jednake ili bolje nego na kopnu, u osnovnoj školi financiramo niz nadstandardnih aktivnosti, a srednjoškolcima koji se školuju izvan otoka i studentima dajemo stipendije i sufinanciramo im putne troškove kako bi ostali u kontaktu sa svojim otokom. Cres je poseban po tome što svatko tko podnese zahtjev može dobiti stipendiju te trenutno ukupno stipendiramo oko 90 učenika i studenata.

Jednom godišnje, tijekom božićnih blagdana, gradonačelnik organizira prijem za studente na kojem se potpisuju novi ugovori o stipendiranju, a to je lijepa prigoda da mladi gradskim čelnicima iznesu svoje prijedloge i ideje kako bi se zadovoljile njihove potrebe. Vjerujemo da se upravo tako, stalnom podrškom našim mladima na njihovom putu, može postići da se mnogi od njih nakon dovršetka školovanja vrate na Cres.

Koje sve projekte provodite u suradnji s Malim Lošinjem?

Sa susjednim gradom Malim Lošinjem surađujemo u projektu energetske tranzicije gdje je naše otočje prepoznato kao cjelina. Zajedničko komunalno društvo Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj ove će godine započeti realizaciju EU projekta aglomeracija Cres, Martinšćica, Nerezine, Veli i Mali Lošinj dosad najskuplji projekt na našem području. Zajednička nam je i Otočna razvojna agencija koja provodi niz projekata u koje su često uključeni i Cres i Lošinj, kao što je Plan razvoja širokopojasnog interneta. Zajednički smo donijeli i Strategiju razvoja turizma, ključne djelatnosti cresko-lošinjskog otočja.

Koja je uloga LAG-ova i LAGUR-a na Cresu?

Ponosan sam što smo među prvima prepoznali značaj lokalnih akcijskih grupa i uključili se u dvije takve asocijacije. U LAG Kvarnerski otoci učlanjeni su gradovi i općine s Cresa, Krka i Lošinja, komunalna društva te veliki broj udruga i tvrtki. LAGUR (tj. Lokalna akcijska grupa u ribarstvu) Vela vrata, kojem sam predsjednik, ove je godine uselio u nove prostorije, a obuhvaća općine Mošćenička Draga i Lovran, gradove Cres, Mali Lošinj i Opatija, Otočnu razvojnu agenciju, te niz predstavnika gospodarskog i civilnog sektora koji se bave ribarstvom i drugim djelatnostima vezanima uz more.

Uz organiziranje raznih radionica i predavanja, obje lokalne akcijske grupe uspješno su osigurale europska sredstva za provedbu svojih razvojnih strategija. LAG oko 7,5 milijuna, a LAGUR oko 10 milijuna kuna dodijelit će korisnicima sa svog područja.