Vlada je dopustila obnovu javnih zgrada po višim cijenama, piše u petak Večernji list, navodeći da su graditeljske tvrtke sve manje zainteresirane prihvatiti zahtjevne poslove po nerealno nisko procijenjenim vrijednostima i prekratkim rokovima.

Sporost u trošenju novca iz Fonda solidarnosti Hrvatsku je početkom godine natjerala da zatraži produljenje roka za korištenje tih 5,1 milijarde kuna.

Rok je i produljen na sredinu iduće godine, no posljednji događaji, poput propasti natječaja za obnovu Banskih dvora i saborske palače, pokazuju da bi nam i taj rok mogao biti prekratak ne poduzme li se ništa da bi se anulirao učinak naglog porasta cijena građevnog materijala.

Građevinari su, naime, sve manje zainteresirani prihvatiti se ovako zahtjevnih poslova po nerealno nisko procijenjenim vrijednostima i prekratkim rokovima koje kroz natječaje postavlja država.

A da to dovodi u pitanje povlačenje novca, naposljetku je priznala i Vlada. Na prekjučerašnjoj je sjednici zato donesena odluka kojom se nizu ministarstava daje uputa da krajnjim korisnicima (kulturnim ustanovama, školama, bolnicama i sl.) omogući nabave veće od početnih procijenjenih vrijednosti projekata.

To konkretno znači da će, primjerice, neko kazalište koje mora obnoviti svoju zgradu za to moći platiti više nego što je prvotno bilo procijenjeno da će mu trebati ako se kroz natječaje pokaže da za tu cijenu obnovu dobiti ne može.

Korisnicima u svojim resorima ministarstva će moći odobriti i dodatni novac iz Fonda solidarnosti, ali i produljiti rokove za njegovo korištenje bude li potrebno. Sve ovo, očekuju u resornom Ministarstvu graditeljstva, trebalo bi relaksirati situaciju s nabavom radova, barem kad je riječ o obnovi zgrada javne namjene u dijelu koji se financira novcem EU.

Ovu Vladinu odluku pozdravljaju i građevinari, no nisu sigurni na koji će je način Vlada moći provesti, piše novinarka Večernjeg lista Iva Boban Valečić.