Primjenu kružnog gospodarstva u praksi prvi će na svojim leđima iskusiti oni koji su uključeni u stvaranje građevnog otpada i otpada od rušenja.

Tako je odlučilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja koje je u sklopu petogodišnjeg Akcijskog plana za kružno gospodarstvo odabralo upravo gospodarenje građevnim otpadom kao prioritetno područje.

Tako poručuju da građevni otpad, s obzirom na količine, ima visok potencijal recikliranja, te zbog zakonski postavljenih ciljeva predstavlja prioritet u gospodarenju otpadom i aktivnostima sprečavanja nastanka otpada.

Naime, samo u 2020. obrađeno je više od 1,14 milijuna tona građevnog otpada. To je čak 30 posto više nego 2015., dok su stope oporabe bile 60 posto, 10 posto niže od ciljeva EU-a.

Ne mora biti prihvaćen
Akcijski plan za kružno gospodarstvo u sektoru gospodarenja građevnim i otpadom od rušenja, sa svim prijedlozima mjera i aktivnosti, trebao bi biti gotov u rujnu, a prvi bi projekti, najavljuju iz Ministarstva, trebali zaživjeti već sljedeće godine. Međutim, privatni sektor, konkretnije tvrtke Kamgrad i Radnik, koji će svoje poslovanje morati prilagođavati novim mjerama i aktivnostima, o tome još uvijek ne znaju ništa.

Naime, Ministarstvo tek čeka prijedlog koji izrađuje Svjetska banka, koja je za taj posao plaćena 1,7 milijuna eura. Na njemu radi i španjolska konzultantska tvrtka Global Factor koja je u srpnju u Zagrebu organizirala sastanak na kojem je predstavila prijedlog mjera.

Međutim, prijedlog Španjolaca gotovo nitko ne želi komentirati. Mirela Gudan, direktorica HUP Udruge developera, Udruge industrije nemetala, građevinskog materijala i rudarstva te Udruge poslodavaca graditeljstva, a koje su uključene u izradu Akcijskog plana kroz Odbor za kružno gospodarstvo koje je osnovalo Ministarstvo gospodarstva, kaže da još nisu primili radni dokument, pa ga ne mogu niti komentirati.

Dodaju i da “u ovom trenutku nije poznato hoće li Akcijski plan biti usvojen kao strateški dokument”. To pak znači da Ministarstvo mjere predložene od Svjetske banke ne mora prihvatiti.

Isto nam potvrđuju i konzultanti koji rade na njegovoj izradi, a koji zbog ugovornih obveza o projektu javno ne mogu istupati. Kratko samo dodaju da Akcijski plan nije obvezujući te je pitanje koliko će biti kvalitetan i što će od predloženog Ministarstvo i prihvatiti.

Sonja Polonijo, suradnica Udruge gradova koja sudjeluje u radu Odbora za kružno gospodarstva, jedina otkriva prijedloge rješenja koji se tiču gradova i općina, te da je “sve to pucanj u prazno”. Navodi da se jednom od mjera predlaže smanjivanje ilegalnih odlagališta građevnog otpada za 50 posto do 2030.

Odgovornost za to bi bila na lokalnim i regionalnim vlastima koje bi na nezakonito odlaganje trebale reagirati temeljitim istragama, praćenjem, sanacijom i sankcijama. Polonijo objašnjava da su komunalni redari jedino represivno tijelo na raspolaganju lokalnoj upravi.

“Njihov kapacitet i ovlasti nisu ni blizu dovoljni za provođenje temeljitih istraga i za ovako ozbiljan pristup rješavanju problema”, ističe. Nadalje, jednom od mjera predlaže se usvajanje eko-dizajna za javne i privatne zgrade u najmanje 80 posto novih zgrada do 2050. godine.

Financiranje reforme
Sonja Polonijo navodi da je sustav poticanja zamišljen tako da lokalna samouprava smanji davanje za komunalni doprinos investitorima koji građevinski otpad i otpad od rušenja selekcioniraju i legalno zbrinu.

“Kapaciteti lokalnih proračuna u praksi ne omogućuju bezbolno smanjenje prihoda kako bi se financirala još jedna reforma”, upozorava Polonijo. Napominje i da sustav prikupljanja, sortiranja i recikliranja stvara veliki trošak kojeg netko treba sufinancirati da bi u konačnici materijal koji nastaje “kružnim gospodarenjem” našao svoje tržište.

“Naš sustav jednostavno nije dobro posložen. Moramo pronaći rješenje kako rasporediti troškove sustava da nitko ne bude preopterećen”, ističe.

Koliko točno novih proizvoda ili materijala nastaje od građevnog otpada nismo uspjeli doznati. Poznato je samo da se postupci recikliranja u Hrvatskoj većinom svode na proizvodnju reciklata niže vrijednosti.

U konačnici ovaj bi Akcijski plan trebao biti, kažu iz Ministarstva gospodarstva, primjer za primjenu načela kružnog gospodarstva na druge vrste otpada.

A kako stojimo s “kružnim”? Loše, pokazuju podaci Svjetske banke, prema kojima su stope kružnosti tek 2,7 posto. Ostatak, dakle 97 posto svega što koristimo, odlazi u smeće.