Medom se najviše manipulira u pogledu svojstva, porijekla i sastava, smatraju Hrvati. Druga grupa proizvoda na koje građani najviše sumnjaju je svježe meso. Slabo vjeruju i u hranu iz ekološkog uzgoja te maslinovo ulje.

Pokazuje to istraživanje o percepciji proizvodnje, prodaje, reklamiranja, sastava i konzumacije hrane i pića, a koje je predstavila Biljana Borzan, hrvatska eurozastupnica. ”Med je proizvod kojeg je odabralo najviše, više od 50 posto građana.

To ne iznenađuje s obzirom na manjkavo zakonodavstvo EU koje dopušta oznaku “mješavina EU/ne-EU meda” te velike količine patvorenog uvoznog meda”, istaknula je Borzan te dodala da ne čudi da građani ne vjeruju hrani iz ekološkog uzgoja budući da se često uspostavi da sadrži tragove sredstava koji nisu dopušteni u ekološkoj poljoprivredi.

Presitna slova
“To je dvostruki zločin, to je protuzakonito”, istaknula je Borzan. Dodala je da trgovci iskorištavaju činjenicu da građani preferiraju domaće proizvode.

To im, naime, omogućuje zakonski okvir koji nedovoljno definira oznake, kao što su “domaći proizvod” i “mješavina EU/ne-EU”. Osim ova četiri, građani ne vjeruju niti suhomesnatim proizvodima, prirodnim sokovima, mlijeku, ribi i vinu.

Pa iako ne vjerujemo proizvodima, istraživanje potvrđuje da deklaracije, a koje bi trebale sadržavati sve informacije o proizvodu, njegovom sastavu i porijeklu – ne čitamo. Primjerice, iste redovito čita tek trećina (35 posto) građana. Razlog zašto ne čitaju deklaracije je, kažu, njihova nerazumljivost i nečitkost.

Također, gotovo sve ispitanike (91 posto) smetaju marketinške kampanje koje proizvod s uvoznim sastojcima reklamiraju kao domaći.

“Sljedeći put kad odete u trgovinu, uzmite suhomesnati proizvod koji se reklamira kao domaće, slavonsko ili dalmatinsko. Zatim pogledajte na deklaraciju odakle je porijeklo glavnog sastojka, odnosno mesa.

U velikoj većini slučajeva slovima od nekoliko milimetara piše kako je meso iz EU, iako se proizvod reklamira i prodaje kao domaći. Naravno da se ne može proizvođačima zabraniti korištenje uvozne sirovine, ali se potrošaču mora jasnije i vidljive ukazati na to”, smatra hrvatska europarlamentarka.

Tako misli i većina ispitanih jer njih čak 60 posto smatra da bi najbolji način označavanja porijekla proizvoda bio da na njemu stoji popis svih zemalja iz kojih dolaze sastojci. Nešto manje od četvrtine građana (21 posto) smatra da je dovoljno označiti samo porijeklo zemlje iz koje dolazi glavni sastojak.

Borzan kreće u akciju
Hrvatska europarlamentarka iz redova SDP-a, najaktivnija domaća zastupnica, a koja je svoje djelovanje u najvećoj mjeri usmjerila prema zaštiti potrošača, najavljuje da i po ovom pitanju kreće u akciju. Tako kaže da već krajem ove godine u Europski parlament dolazi nova europska regulativa o informiranju potrošača o hrani te direktiva o medu. “Kroz njih planiram riješiti dio problema na koje građani ukazuju”, istaknula je Borzan prilikom prezentacije istraživanja.

“Teren sam pripremila kroz strategiju ‘Od polja do stola’, kroz koju sam na popis prioriteta Parlamenta stavila izmjene načina označavanja porijekla hrane, pogotovo meda i mesnih proizvoda.

Za med je potrebno uvesti obvezno označavanje točne zemlje ili zemalja podrijetla, jer je oznaka “mješavina EU/ne-EU” toliko neodređena da može značiti da je med došao iz Sunčevog sustava.

Slična je situacija s maslinovim uljem” najavljuje Borzan dodajući da joj je cilj zatvoriti rupe u propisima koji omogućuju lov u mutnom. Također, ističe, želi da građani budu bolje informirani o hrani koju kupuju.