Cijene novih stanova prošle su godine porasle za više od 20, a u Zagrebu i više 30 posto.

Hoće li se slično dogoditi i sa stanovima za najam, analizirali su u emisiji HRT-a U mreži Prvog zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet, agent za promet nekretninama Sanjin Rastovac i investicijski analitičar Filip Vučagić.

Rastovac je rekao da su prosječne cijene stanova prema statistici u Zagrebu oko 2.700 eura, ali u realnosti je teško naći stan ispod 3 tisuće eura po kvadratnom metru.

“Ako govorimo o stanovima od 40-50 kvadrata, ti stanovi su često i preko 4 tisuće eura. Zadnji primjer, za 30 kvadrata stana tražili smo 114 tisuća eura i bilo je 20-ak upita u roku od nekoliko dana”, istaknuo je.

Naglašava da je potražnja mnogo veća nego ponuda. U Zagrebu, kako kaže, nema dovoljno kvalitetnih nekretnina da bi se zadovoljila potražnja.

Ističe da je novogradnja puno traženija od starih stanova, prije svega zbog potresa. “Cijena novogradnje divlja zbog inflacije i onda starogradnja to prati da iskoristi priliku”, rekao je.

VELIKI PROJEKT

Skuplji i od Pelješkog mosta: U tijeku najveći infrastrukturni projekt u Hrvatskoj, vrijedan je oko 350 milijuna eura

Investicijski kapital

Otvorio se pristup investicijama od 100 milijuna eura, evo tko sve može sudjelovati

Na pitanje što Grad Zagreb s tim u vezi poduzima, Korlaet je odgovorio da Grad u svom portfelju ima oko 6500 stanova od kojih su gotovo svi popunjeni. “Imamo liste za javni najam i liste za socijalni najam. Želimo uvesti reda u tom najmu, želimo potencirati najam i ne želimo prodavati stanove, već želimo povećati portfelj”, govori.

Dodaje kako u tom smislu Grad želi izgraditi zgradu u Podbrežju s 288 stanova za iznajmljivanje. Kako kaže, postoji sva dokumentacija, ali im nedostaje 320 milijuna kuna. Naglašava da su daleko odmaknuli u razgovorima s razvojnim bankama u smislu financiranja i na pragu su povoljnog zajma s niskom kamatnom stopom.

Vučagić govori kako vjeruje da će brzina rasta cijena nekretnina usporiti i stabilizirati se. “Što se tiče APN-a, mislim da to nije bio pravi alat za pomoć ljudima pri kupnji nekretnina”, naglašava.

Dodaje da bi porez na nekretnine mogao biti taj koji će pomoći u povlačenju više nekretnina u optjecaj.

Korlaet se nadovezao i rekao da je namjera s APN-om bila dobra, ali ne i učinak.

“Mjere se rade na krivoj strani. Nama treba veća ponuda, a ne veća potražnja. Sve subvencije utječu na potražnju i time povećavaju cijene”, rekao je Rastovac.

Dodao je kako ljudi ulažu u nekretnine kao oblik sigurne štednje. Što se tiče najtraženijih četvrti za kupnju nekretnina u Zagrebu, to je Trešnjevka, ali isto tako i Maksimir, Jarun, Vrbani pa i Središće, rekao je Rastovac.