Gradski ured za upravljanje imovinom grada u cijelom nizu slučajeva odbio je prijedlog vlasnika stanova u centru Zagreba, u zgradama kojima je i sam suvlasnik, da se preko njihova upravitelja, Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva (GSKG), podigne kredit za sanaciju štete od potresa.

Tako nisu podržali povećanje pričuve, nužne zbog podizanja kredita za radove na sanaciji zgrada nakon potresa, niti na glavnom gradskom trgu, i to na adresi Trg bana Jelačića 2, odnosno u četiri susjedne zgrade na adresama Trg bana Jelačića 15, 15/1, 15/2 i 15/3. Također, kako doznajemo u GSKG, Gradski ured za upravljanje imovinom odbio je i suvlasnike zgrada na adresama Ilica 54, Vlaška 65, Kaptol 27, te Dragutina Rakovca 4, pa niti oni ne mogu podići željeni kredit za obnovu.

Reportaža: Zagreb nakon potresa (8)

Sukob oko obnove: Vlasnici stanova ne žele platiti 1,7 milijuna kuna, predstavnik suvlasnika odgovara – ‘morat ćete, nema vam više SIZ-a!’ 

FOTO: Saša Paparella

„U proračunu ovog Ureda za 2020. nisu predviđena financijska sredstva za povećanje iznosa zajedničke pričuve za zgrade u kojima je Grad Zagreb suvlasnik ili upravlja sa samostalnim uporabnim cjelinama, dok se u postupku denacionalizacije ne utvrdi vlasništvo nad istima. Iz tog razloga zahtjevu za povećanje iznosa zajedničke pričuve za stambeno – poslovnu zgradu Trg bana Jelačića 2 nije moguće udovoljiti“, navodi se u očitovanju.

Zbog takvog stava gradskih vlasti, spomenuta zgrada u kojoj se srušilo desetak dimnjaka i teško je oštećeno stubište, pa ima žutu naljepnicu privremene uporabljivosti, dočekat će jesenske kiše s rupom u krovu. Suvlasnici su vlastitim novcem od pričuve odmah nakon potresa crijepom pokrili sva tri oštećena krova, ali posao nisu uspjeli dovršiti, odnosno postaviti sljemenjake i popraviti zabatni zid, jer više nisu imali novca na računu zgrade. Pogotovo nakon što im je GSKG poslao tvrtku koja je skidanje dvaju dimnjaka sa 60-metarskom dizalicom naplatila 22.575 kuna.

Reportaža: Zagreb nakon potresa (12)

FOTO: Kako povisiti pričuvu zbog obnove zgrade kad jedan stanar ima bazen, a drugi se grije na drva?

Dakle, suvlasnici nisu čekali pomoć Grada ili države, za što ih se tako često proziva, već su se dogovorili da preko GSKG kao upravitelja svoje zgrade podignu kredit na deset godina, kojim su planirali sanirati krov, srušene dimnjake, stubište. Također su sami našli i izvođača radova. Kako bi traženi kredit mogli uredno otplaćivati, predložili su Gradu neznatno povećanje zajedničke pričuve sa sadašnje četiri kune na 5,51 kuna po kvadratnom metru. Ponudili su suvlasnici i drugu varijantu, s podizanjem pričuve na osam kuna, a u tom slučaju kredit više ne bi bio nužan, već bi se radovi otplaćivali iz pričuve.

Međutim, iako su suvlasnici postigli jednoglasni dogovor o kreditu, to im ništa ne znači jer je Grad Zagreb većinski vlasnik zgrade. Stanari drže tek nešto više od trećine vlasništva, dok je 62,39 posto, a to su mahom poslovni prostori, u portfelju Grada.

Treba reći kako je Grad dobio na upravljanje osam poslovnih prostora koji su nakon 1945. oduzeti obitelji Gvozdanović i još uvijek im nisu vraćeni. Sudski postupak za povrat imovine vodi se već desetljećima, a sve dok se vlasništvo ne riješi tim nekretninama upravlja Grad Zagreb, koji nije voljan niti minimalnim povećanjem pričuve podržati dobivanje kredita za obnovu jer očekuju povrat te imovine izvornim vlasnicima, tako da su stanari, nakon potresa i drugih nedaća, postali i žrtve sporosti hrvatskog pravosuđa.

FOTO: Saša Paparella

Odgovarajući na novinarski upit o tome kako stanari mogu sanirati zgradu kad ih Grad kao većinski vlasnik u tome sprječava, pročelnik Lasić odgovora da će „način sanacije gradskih poslovnih prostora i zgrada oštećenih u potresu biti reguliran donošenjem Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice. Dotad upravitelji zgrada poduzimaju sve nužne radnje na uklanjanju dijelova građevina koji ugrožavaju sigurnost i zdravlje ljudi, kao i nužne sanacije na zajedničkim dijelovima zgrade, a po donošenju citiranog Zakona Grad Zagreb će sudjelovati u poduzimanju svih propisanih mjera na sanaciji štete od potresa“, a što suvlasnicima znači novu odgodu popravka zgrade.

Reportaža: Zagreb nakon potresa (11)

FOTO: Nude im sramotnih 300 eura po kvadratnom metru. Prvo su došli po cvijeće. Potom po stabla. A sada dolaze po ljude

Ipak, na naš naknadni upit Lasić ne odbacuje mogućnost podizanja nekog manjeg kredita za obnovu, ali pod tvrdim uvjetom da se pričuva ne povećava.

„Ukoliko je provedena propisana procedura postupanja te po dostavi propisane dokumentacije i zahtjeva putem Upravitelja predmetne zgrade za podizanje manjeg kredita radi sanacije zgrade Trg bana Josipa Jelačića 2, koji ne iziskuje povećanje pričuve, nema zapreke da se Grad Zagreb, kao jedan od suvlasnika, prikloni odluci svih ostalih suvlasnika predmetne zgrade u cilju njene sanacije“, navodi se u odgovoru.

Zapravo, nije posve jasno zašto se Grad protivi povećanju pričuve, kad nju ionako uglavnom plaćaju zakupci. Grad Zagreb u spomenutoj zgradi upravlja s osam poslovnih prostora, od kojih su za pet prostora sklopljeni ugovori o zakupu, za dva se – kako kažu u Gradu –„vode sudski postupci radi ispražnjenja prostora protiv korisnika prostora bez valjanog pravnog osnova“, a jedan prostor (podrum) koriste suvlasnici stambene zgrade. „Što se tiče zajedničke pričuve, za poslovne prostore za koje je sklopljen ugovor o zakupu pričuvu podmiruju zakupnici i ona nije uračunata u mjesečni iznos zakupnine. Za prostore za koje nije sklopljen ugovor o zakupu/korištenju poslovnog prostora, za prostore za koje se vode sudski postupci i koji su prazni, mjesečni iznos zajedničke pričuve plaća Grad Zagreb… Godišnji iznos doprinosa za zajedničku pričuvu stambene zgrade Trg bana Josipa Jelačića 2, obračunat za poslovne prostore iznosi 55.122,60 kn“ doznajem u Gradu.

FOTO: Saša Paparella

Istovremeno Grad od iznajmljivanja tuđih poslovnih prostora koji su mu dodijeljeni na upravljanje je samo u 2019., kako nam je odgovoreno iz poglavarstva, uprihodio 285.432,79 kuna, dakle znatno više nego što korisnici poslovnih prostora godišnje uplate za pričuvu, protiv čijeg se povećanja Grad svejedno bori.

Zanimljivo je da je jedan od zakupaca osporio pravo Gradu Zagreba na naplatu zakupnine s obrazloženjem da Grad nije vlasnik poslovnih prostora, pa Grad u svezi nepodmirenih potraživanja za poslovni prostor vodi više sudskih postupaka koji još nisu pravomoćno okončani.

U odgovoru na jedan od naših upita, pročelnik Lasić nam je skrenuo pozornost da je za predmetnu nekretninu u tijeku postupak povrata temeljem odredbi Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, a Grad Zagreb upravlja poslovnim prostorima u predmetnoj zgradi dok se ne utvrdi njihov vlasnik.

Situacija je utoliko bizarnija jer smo uvidom u evidenciju o podnesenim zahtjevima za naknadu oduzete imovine pri Gradskom uredu za imovinsko-pravne poslove doznali da se „RH pokušala upisati kao vlasnik predmetne zgrade, a što je odbijeno jer se u zemljišnoj knjizi kao vlasnica već upisala nasljednica Nade Gvozdanović, prijašnje vlasnice predmetne nekretnine“.

Zašto Gradski ured za imovinsko-pravne poslove nije o toj važnoj promjeni izvijestio Ured za upravljanje gradskom imovinom, odnosno zašto Grad i dalje upravlja tuđom imovinom čiji vlasnik je sada poznat? I dok nam je načelnik Lasić promptno odgovorio na sva pitanja, iz nadležnih gradskih službi niti nakon tjedan dana čekana nismo uspjeli saznati zašto uredi gradske uprave međusobno ne komuniciraju.