Malo i srednje poduzetništvo ključ je za pokretanje gospodarstva jer u Hrvatskoj preko 97 posto subjekata dolazi iz malog i srednjeg poduzetništva te dvije trećine zaposlenih u cijeloj Hrvatskoj koji ostvaruju 60 posto ukupnog izvoza", kazao je Dražen Pros iz Ministarstva poduzetništva i obrta na panel diskusiji "Malo poduzetništvo-početak svakog poduzetništva" u sklopu okruglog stola "Misli lokalno, djeluj globalno" kojega je u Ludbregu organizirao Poslovni dnevnik.

Brojke koje je iznio po Prosu su dovoljan argument zašto su mala i srednja poduzeća u središtu ove Vlade. Podsjetio je da je Sabor usvojio Strategiju razvoja poduzetništva 2013-2020.  "To je prvi takav dokument u povijesti Hrvatske", kazao je Pros, podsjetivši da se u razdoblju od 2004. do 2012. godine kroz različite bespovratne poticaje u gospodarstvo uložilo 60 milijardi kuna, kao primjerice u poljoprivredu i brodogradnju. "Znate li koliko je od toga uloženo u malo i srednje poduzetništvo? Niti milijardu kuna", kazao je Pros. Zato je za malo i srednje poduzetništvo do 2020. godine u  sklopu europskih fondova osigurano milijardu eura. "Od nas ovisi koliko ćemo povući".

Franjo Beser, direktor ludbreškog Grafičara nije uvjeren u pretjerani optimizam Ministarstva. "Kada slušam ove brojke, čini mi se da ne živim u Ludbregu. Osim toga, bio bih sretan da povučemo barem 20 do 30 posto tih sredstava o kojima priča gospodin Pros", kazao je Beser. Podsjetio je da Hrvatska pada u konkurentnosti iz godine u godinu, dodavši da u Hrvatskoj vlada antipoduzetnička klima. "Ne možete zatvarati tvrtke zbog beznačajnih prekršaja", upozorio je Beser. Smatra da u Hrvatskoj postoje dvije države: privatni i javni sektor. Osim toga, nije se niti složio s jednom od predloženih strategija razvoja grada Ludbrega po kojoj je naglasak stavljen na turizam. "Ne slažem se da prerađivačka industrija nije budućnost. Mi smo i poljoprivredni kraj koji bi trebao na tome zarađivati, a poljoprivreda nam je sasvim uništena", dodao je Beser pozvavši da se manje priča, a više radi na stvaranju uvjeta za zapošljavanje.

Tatjana Kesić Šapić iz Hrvatske gospodarske komore upozorila je da mnogi mladi ljudi dolaze u Komoru kako bi, privučeni poticajima u financiranjima, krenuli u poduzetničke vode. "Dolaze nam s upitima o pokretanju posla bez ikakvog poslovnog plana. Kreću, zapravo u poduzetništvo jer ne vide nikakvu drugu alternativu" ,kazala je Kesić Šapić, podsjetivši na "poduzetnike iz nužde" koji se često spominju u Hrvatskoj. U tom slučaju u Komori razgovaraju s mladim ljudima i pokušavaju im objasniti u što se upuštaju i pokušavaju im pomoći. Neke čak i odgovaraju kada uvide da nemaju nikakve ideje u što se upuštaju. Ostalima, kaže Kesić Šapić, pružaju brojne usluge, poput edukacija, traženja partnera ili pomoći u traženju načina za sufinanciranje.

U krizi počeli proizvoditi metalne police, počeli s 3 radnika, danas zapošljavaju njih 49

Đuro Bohnec, mljekar iz treće generacije i vlasnik Ludbreške mljekare Antun Bohnec, kaže da ovako teške trenutke nije vidio u svojoj dugoj poduzetničkoj karijeri. Smatra da je država uništila male mljekare. "Ministarstvo poljoprivrede garantiralo je otkupnu cijenu, da bi ona danas bila ukinuta pa litra mlijeka košta manje od kune. Mnogi mali mljekari su se zaduživali kako bi modernizirali proizvodnju, temeljeći svoje kredite na garantiranoj cijeni. Sada su uništeni", upozorio je Bohnec. Kaže da inspekcijske službe u Hrvatskoj loše rade svoj posao. "Kod nas se uvozi meso loše kvalitete, a uskoro će doći i manje kvalitetni mliječni proizvodi", kazao je Bohnec.  Smatra da će lošijih mljekarskih proizvoda u Hrvatskoj biti i više jer najveći proizvođači u EU neće dozvoliti da im se nakon ruskog embarga smanji proizvodnja pa će preplaviti hrvatsko tržište. "Problem je što predstečajnim nagodbama spašavamo trgovačke kuće, a uništavamo male proizvođače. Pros mu je odgovorio da Vlada stvara sustav koji će dovesti do snažnijeg gospodarstva. "Za napredak nam treba sustav. Treba nam red, rad, disciplina i odgovornost", kazao je Pros.
Ervin Horvat iz Horvat Productiona, izjavio je da je danas teško biti poduzetnik u Hrvatskoj. "Doduše, kada je čovjek u krizi, više razmišlja nego inače. Tako smo mi u krizi počeli proizvoditi metalne police. Počeli smo s troje radnika, danas zapošljavamo 49 ljudi", kazao je Horvat.

Damir Novotny čija je konzultantska kuća izradila Strategiju razvoja Ludbrega, smatra da grad ima potencijala. "Nakon ulaska u EU za našu se lokalnu samoupravu otvorila povijesna šansa", kazao je Novotny. Prema strategiji, mikropoduzeća su jedna od temelja gospodarstva. "Grad mora postati grad-poduzetnik koji potiče poduzetništvo", kazao je Novotny. U strategiji se navodi da se razvoj Ludbrega mora temeljiti na turizmu, kulturi, modernoj industriji i znanju.