Poslovni uzlet grada Ludbrega u organizaciji Poslovnog dnevnika, manifestacija namijenjena edukaciji i promociji malog i srednjeg poduzetništva, četrnaesta u nizu ove godine, otvorena je u četvrtak pozdravnim riječima Mislava Šimatovića, glavnog urednika Poslovnog dnevnika.

Ludbreg, pokazalo se, na različite tržišne turbulencije spremno odgovara stabilnom metalurškom, suvremenom farmaceutskom, elektroničkom te grafičkom industrijom. U uvodnim se govorima na otvaranju moglo čuti kako je riječ o gradu rasadniku novih poduzetnika i gradu koji, upravo zahvaljujući gospodarstvu ima najveću stopu zaposlenosti.

Mislav Šimatović je nakon pozdravih riječi istaknuo da je Poslovni uzlet snažan alat za podizanje nivoa znanja i vještina poduzetnika i onih koji to tek planiraju postati ključni za konkurentnost kako na domaćem, tako i inozemnom tržištu.

„Iz pozicije relevantnih poslovnih novina, nije moguće zamisliti poduzetništvo bez malih poduzeća, upravo oni čine 50 posto u kreiranju hrvatskog BDP. Malo i srednje poduzetništvo od velike je važnosti za razvoj gospodarstva, stoga poduzetnike treba poticati na inovativnost i nove poslovne modele.“, zaključio je.

Dubravko Bilić, gradonačelnik grada Ludbrega, na početku je predstavljanja istaknuo ulogu Ludbrega u ukupnom hrvatskom gospodarstvu. Naime, ovaj je grad, iako nevelik po demografskim podacima, jedan od najvažnijih centara sjeverozapadne Hrvatske. Za prošlu godinu Ludbreg bilježi rast izvoza od 11 posto, povećanje zaposlenosti od pet posto, dok su plaće u gospodarskom sektoru porasle za tri posto. Ludbreg, između ostalog, prednjači i u visini neto plaće isplaćene u gospodarstvu, kao i rastu poreznih prihoda – koje se može usmjeravati u poboljšanje uvjeta života i gospodarske infrastrukture.

„Vidimo rezultate uspješne suradnje s Poslovnim dnevnikom od prošle godine, poduzetnička se klima neprekidno mijenja. Takva dinamika potiče poduzetnike da rade bolje i istovremeno im otvara nove mogućnosti i prilike za veće investicije.“, dodao je, dok je na samom kraju istaknuo važnost gradova poput Ludbrega koji poput manjih motora vuku ukupno hrvatsko gospodarstvo.

Bilo je riječ i o investicijama, s kojima Ludbreg svakako može biti zadovoljan. Jedan od svjetlijih primjera svakako je ACG Lukaps, kojemu je Ludbreg svojevremeno bio prva investicija izvan Indije. Nekoć pred gašenjem, danas Lukaps planira investirati 30 milijuna eura, dok je za sljedeći korak planirano ulaganje i dodatnih 50 milijuna eura namijenjenih razvoju proizvodnje, pri čemu je Bilić istaknuo kako se nada da će Ludbreg postati Lukapsovim centralnim čvorištem za europsko tržište. Osim Lukapsa,  čulo se i da Ducati komponenti d.o.o. planira uložiti šest milijuna eura u proširenje pogona, što podrazumijeva i otvaranje novih radnih mjesta. Također, grad Ludbreg, zajedno s investitorima, planira uložiti 30 milijuna kuna u sanaciju cesta i važnijih prometnica.

Jelena Zrinski Berger, pročelnica upravnog odjela za gospodarstvo, regionalni razvoj i europske integracije Varaždinske županije, nastavila je s pozitivnim brojkama tamo gdje je Dubravko Bilić stao. Što se tiče trendova na razini Varaždinske županije, istaknuto je da županija u 2014. bilježi porast izvoza za 19 posto i istovremeno povećanje broja izvoznika za 20 posto. Također, porast zaposlenih u gospodarskom sektoru iznosi 4,9 posto, od čega prerađivačka industrija bilježi rast od 6,1 posto. Ukupna je nezaposlenost, u odnosu lipanj 2013. i lipanj 2014. smanjena za 21,7 posto. Na tragu navedenih pozitivnih rezultata, Jelena Zrinski Berger je najavila i podržavanje projekta Poslovnog uzleta i u 2016. godini ističući kako su za realizaciju dobre ideje najveće kočnice uvijek manjak znanja i kapitala, pri čemu je funkcija Poslovnog uzeta i pratećih događanja, nemjerljiva.

„Nova radna mjesta ne stvaraju velika, nego mala i srednja poduzeća.“, zaključila je Zrinski Berger.

Zdenka Lončar, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta, istaknula je da su upravo poduzetnici vizionari i optimisti koji vode Hrvatsku prema naprijed. Pohvalila je rad lokalne samouprave koja s poduzetnicima komunicira u kratkom roku i na njihove potrebe odgovara bez odlaganja. U ovom kontekstu, grad Ludbreg kao pravi poduzetnički centar sa svojim snažnim gospodarskim uzletom, nazvan je kolovođom u Hrvatska expressu.

„Svjedoci smo nove promijenjene poduzetničke klime koju sada možemo nazvati efektom snježne lavine. Makroekonomski pokazatelji i pozitivni rezultati u trećem kvartalu dovoljni su dokazi da se pozitivni rezultati mogu očekivati i u sljedećem izvješću. No, daleko od toga da ne možemo brže, više, jače.“ Naglasila je kako je ministarstvo uvijek na usluzi, da na svako pitanje ili zahtjev pokušavaju odgovoriti u realnom vremenu u kojem je, u 48 sati, riješeno do 70 posto upita i/ili zahjeva kako građana, tako i poduzetnika.

 „Na upite ministarstvo odgovara transparentno i pozivamo na korištenje institucija koje su i zamišljene da budu korisni svim građanima Republike Hrvatske.“, zaključila je pomoćnica ministra.

Nakon uvodnog dijela, a prije panel diskusije, Spomenka Škafec, iz Centra za razvoj poduzetništva Ludbreg d.o.o., približila je projekt poduzetničkog inkubatora. Poduzetničkom je inkubatoru grad Ludbreg u prostorijama društvenog doma omogućio prostorije za korištenje. Riječ je o projektu teškom milijun i sto tisuća kuna, od čega je ministarstvo doniralo gotovo 800 tisuća kuna. Inkubator je zapravo poduzetnička potporna institucija, koncipirana tako da korisnicima s idejom pomogne u njihovoj realizaciji. Nude konzultantske usluge, programska, softverska te hardverska rješenja, mogućnost pohađanja seminara i edukacija, usluge savjetovanja te mogućnost izrade web stranice, kao i pomoć pri marketingu i prodaji. U poduzetnički se inkubator mogu prijaviti manja poduzeća, poduzeća u razvoju ili s poduzeća koja na tržištu postoje maksimalno do tri godine. Istaknuto je kako 80 posto poduzeća koja zatraže ovaj oblik pomoći ostane na tržištu, dok od onih koji se ne apliciraju u sustav pomoći, na tržištu preživi tek njih 30 do 40 posto. Osim usluga, ludbreški poduzetnički inkubator korisnicima nudi i najam radnog prostora i ureda, pri čemu prvih šest mjeseci subvencioniraju poslovni prostor po cijeni od 15 kuna po kvadratu, te plaćaju režije i usluge knjigovodstva, dok svaku sljedeću godinu prostor subvencioniraju po sistemu 25% ukupne cijene za drugu, 50 posto ukupne cijene za treću, 75 za četvrtu godinu i petu godinu najam prostora poduzeće plaća u punoj cijeni.