„Naša sadašnja slika je s jedne strane nezadovoljstvo građana, a s druge strane naše nezadovoljstvo pravosuđem i postupcima koji dugo traju“, kazao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić, obrazlažući na današnjoj sjednici Vlade Prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova, istaknuvši da je obišao sve županijske sudove u zemlji.

Pojasnio je da građani plaćaju preko 2 milijarde kuna kamata zbog razlike u dužini trajanja postupka u Hrvatskoj. Ministar Miljenić izvijestio je da se ovim Prijedlogom zakona predlaže nova organizacija mreže općinskih i prekršajnih sudova. Predloženom organizacijom područje Republike Hrvatske dijeli se na 15 pravosudnih područja, i to tako da se ustanovljava 15 županijskih sudova, 23 općinska i 21 prekršajni sud. Također se predlaže nova organizacija mreže trgovačkih sudova, na način da se ustanovljava Trgovački sud u Pazinu za područje Istarske županije. Sukladno tome utvrđuju se i sjedišta općinskih i prekršajnih sudova. Nadalje, od 1. siječnja 2015. godine s radom će prestati 44 općinska suda, a 1. srpnja 2015. godine s radom 40 prekršajnih sudova. Sadašnji općinski i prekršajni sudovi koji prestaju s radom postat će stalne službe novoustanovljenih općinskih i prekršajnih sudova, a sadašnje stalne službe općinskih i prekršajnih sudova postat će stalne službe novoustanovljenih općinskih i prekršajnih sudova. Na taj se način i dalje građanima osigurava pristup općinskim i prekršajnim sudovima istovjetan onome kakav imaju i danas. Prijedlogom zakona važna organizacijska promjena izvršena je u području nadležnosti. Ovakvom reorganizacijom mreže općinskih i prekršajnih sudova postižu se sljedeći učinci: ravnomjernija radna opterećenost sudova i sudaca (mogućnost svakog predsjednika suda da odgovarajućim aktom sudske uprave – godišnjim rasporedom poslova, obavi preraspodjelu predmeta i tako ujednači radnu opterećenost sudaca unutar suda nastalog spajanjem, što osigurava veću djelotvornost suda i smanjenje broja zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku), smanjenje troškova delegacije predmeta s opterećenih sudova na sudove s manjim prilivom predmeta, manji broj sudova osigurava ujednačeniju sudsku praksu i daje bolju mogućnost za specijalizaciju sudaca što se nužno mora povoljno odraziti na trajanje sudskih postupaka i kvalitetu odluka, veća pokretljivost sudskog osoblja te ravnomjernija iskorištenost postojećih resursa.

Prijedlogom zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, a uzimajući u obzir novu organizaciju mreže sudova, predlaže se da se u Republici Hrvatskoj ustanovi 21 općinsko državno odvjetništvo i 15 županijskih državnih odvjetništava za postupanje u kaznenim i u građansko-upravnim postupcima. Predsjednik Vlade Zoran Milanović kazao je da je ovo jedna od reformskih mjera te da je se mogla provesti i prije deset godina, ali to netko nije htio. „Ovo je jedan zdrav organizam, koji je što se tiče koncepta dogovaran dugo i sada ga treba provesti“, dodao je.