Zbog rastućih cijena namirnica potrošači u Hrvatskoj nešto češće od onih u srednjoj i zapadnoj Europi traže načine ušteda prilikom kupovine posežući za jeftinijim robnim markama i birajući prodavače koji nude bolje cijene.

Isto tako, upola manje od “zapadnjaka”, ali i manje od potrošača iz drugih zemalja središnje Europe usredotočeni su na “zdravu prehranu”, kao i na kupnje tzv. premium prehrambenih proizvoda.

Odgovori 4500 ispitanika
Ipak, jučer objavljeni rezultati najnovijeg istraživanja McKinsey & Company o stanju trgovine namirnicama u središnjoj Europi 2023., upućuju da gotovo svaki četvrti hrvatski potrošač (24%) ne odustaje od kupovine lokalnih proizvoda.

Usporedbe radi, prosjek podrške lokalnim proizvodima/proizvođačima u središnjoj Europi iznosi 21 posto, a u zapadnoj Europi samo 15 posto. “Ono što je zanimljivo, u Hrvatskoj se to odnosi podjednako na kućanstva s nižim i višim prihodima”, tvrde u McKinseyju.

Prilikom sniženja, pak, sve dobne skupine rado kupuju te proizvode u većim količinama, a u slučaju podizanja cijena pripadnici baby boom generacije spremniji su kupiti manju količinu proizvoda, navode u McKinseyju napominjući kako se rezultati temelje na odgovorima 4500 ispitanika iz pet država središnje Europe, od Mađarske i Poljske do Rumunjske i Ukrajine.

“Naše je istraživanje pokazalo da 61 posto potrošača u Hrvatskoj ove godine troši znatno veći dio svojih prihoda na prehrambene proizvode u usporedbi s prethodnom godinom. S obzirom na to da veliki dio svojih prihoda sada troše na namirnice, logično je očekivati da će neke proizvode koje su do sada kupovali zamijeniti jeftinijim alternativama”, kaže Dino Komar, jedan od koautora istraživanja i associate partner u McKinseyjevom uredu u Zagrebu.

U pogledu lokacija, istraživanje samo potvrđuje ono što pokazuju i podaci o fiskalizaciji: Hrvatima su supermarketi omiljeno mjesto za kupovinu; to je ustvrdilo 72 posto ispitanika. Usto, sve popularniji postaju diskontni dućani, u kojima, prema rezultatima ankete, namirnice kupuje više od 60 posto ispitanika.

Istodobno, u odnosu na ispitanike iz drugih zemalja obuhvaćenih isptraživanjem ovdašnji su potrošači u prosjeku manje skloni namirnice kupovati putem interneta; čak 56 posto ih je ustvrdilo da nikada nije kupovalo namirnice “online”.

Gledajući unaprijed, hrvatski ispitanici kažu da većinom planiraju kupovati trgovačke marke proizvoda, a to je u skladu i s njihovim odgovorima vezanim uz percepciju o jednakoj kvaliteti i vrijednosti tih proizvoda u odnosu na poznatije brendove.

Kako bi dodatno uštedjeli, svaki četvrti anketirani pak namjerava kupovati manje količine namirnica, što je i dalje ispod prosjeka središnje Europe, gdje to tvrdi svaki treći ispitanik.

X generacija prema jeftinijem
Potrošači u najvećoj mjeri izjavljuju i kako u idućih 12 mjeseci planiraju nastaviti kupovati u diskontima dok je interes za ostale oblike prodajnih mjesta u padu.

Komentirajući rezultate, u McKinseyju ističu i kako bi najveća promjena u sljedećem razdoblju mogla biti vidljiva u trgovinama koje ne proizvode otpad (zero waste) i malim trgovačkim lancima. Nalazi ankete, naime, sugeriraju da te lokacije najviše gube na popularnosti kod potrošača.

Iz odgovora hrvatskih potrošača proizlazi, uz ostalo, da su najmanje spremni štedjeti i odricati se svježeg voća i povrća, mlijeka, jaja i mliječnih proizvoda te svježeg mesa, peradi i ribe.

Pripadnici generacije X predvodnici su u prelasku jeftinijim trgovcima i korištenju jeftinijih robnih marki trgovina, a baby boom generacija spremnija je i kupovati manju količinu proizvoda. Nasuprot tome, ali očekivano, generacija Z predvodi trend kupovine preko interneta.