Na hrvatskom zavodu za zapošljavanje registrirano je više od 6000 nezaposlenih osoba s invaliditetom, što je 4 posto ukupno nezaposlenih u evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Nakon dvije godine blagog porasta udjela nezaposlenih osoba s invaliditetom u ukupnoj populaciji svih nezaposlenih u evidenciji Zavoda, u 2020. godini zabilježen je ponovno blagi pad i to za 0,6% u odnosu na prošlu godinu.

Kao i dosadašnjih godina, najveći broj osoba s invaliditetom je dugotrajno nezaposlen (gotovo 70 posto njih), što za posljedicu ima gubitak stečenih znanja i vještina, te uz invaliditet dodatno doprinosi njihovoj nekonkurentnosti na otvorenom tržištu rada. To kao problem posebno ističe i pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak navodeći kako svaka osoba, pa tako i ona s invaliditetom, mora imati kompetencije za određeni posao.

U tom smislu je, ističe pravobraniteljica, itekako bitno da se osobe s invaliditetom obrazuju za zanimanja koja su tražena na otvorenom tržištu rada.

“Imamo situaciju da mladi s invaliditetom često godinama budu u evidenciji nezaposlenih zato što nemaju odgovarajuće obrazovanje i vještine pa stoga nisu konkurentni na tržištu” ističe pravobraniteljica na čiju adresu i dalje pristižu pritužbe koje ukazuju na to da se osobe s invaliditetom nažalost i dalje suočavaju s predrasudama prema invaliditetu u postupcima zapošljavanja, pa jedan od razloga nezaposlenosti leži i u tome.

“Česti su slučajevi u praksi u kojima se osoba s invaliditetom koja udovoljava svim natječajnim uvjetima, posjeduje traženo znanje, iskustvo i vještine natječe za posao, međutim, jedina tema razgovora s komisijom je invaliditet.

Ovdje je riječ o diskriminaciji i pogrešnim stavovima da invaliditet predstavlja zapreku za rad. Unatoč institucionalnom i zakonodavnom okviru podrške koji je poslodavcima na raspolaganju te mogućnostima financiranja razumne prilagodbe, društvo kroz rad svojih institucija mora uložiti dodatne napore radi podizanja razine svijesti o vrijednosti radnog potencijala osoba s invaliditetom”, kaže Anka Slonjšak i ističe da zaposlena osoba s invaliditetom svojim znanjem, vještinama i doprinosom na radnom mjestu na najbolji mogući način ruši predrasude i ako poslodavac zaposli samo jednu osobu, ona otvara vrata i drugim osobama s invaliditetom.

Stvaranje preduvjeta je nužno

Poticanje zapošljavanja i održavanje zaposlenosti osoba s invaliditetom predstavlja jednu od glavnih zadaća Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, kao nužnog preduvjeta za njihovo uključivanje u društvo, stjecanje ekonomske samostalnosti i izlazak iz socijalne izolacije. Stoga, neprekidno rade na razvoju i unapređivanju poticajnih mjera i aktivnosti, s primarnim ciljem održivog zapošljavanja osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.

“Osobe s invaliditetom su heterogena ciljna skupina na tržištu rada, na čiju zapošljivost utječe niz čimbenika, od osobnih karakteristika, stupnja invaliditeta, razine obrazovanja i kvalifikacija, vještina, znanja, prilagodbe užeg i šireg okruženja te pristupačnosti sredine.

Uzevši u obzir navedene aspekte, ističu iz Zavoda, ustrajno rade na razvoju i pripremi učinkovitih mjera za zapošljavanje i održavanje zaposlenosti što većeg broja osoba s invaliditetom, koje će najdjelotvornije odgovoriti na potrebe poslodavaca, ali i samih osoba s invaliditetom, te cjelovito nadograditi sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Sufinanciranje troškova

Upravo u cilju jačanja učinkovitosti postojećeg sustava poticaja od 1. 1. 2021. godine dostupan je novi Pravilnik o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 145/2020), koji je proširio mogućnosti korištenja postojećih poticaja, te je osigurao i dva nova oblika poticaja.

“U segmentu postojećih poticaja, subvencija u visini uplaćenog doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje sada se može koristiti za sve osobe s invaliditetom upisane u Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom, a ne isključivo za one, zaposlene iznad kvote. Ovaj poticaj mogu koristi svi poslodavci na otvorenom tržištu rada te zaštitne i integrativne radionice”, naglašavaju iz Zavoda i dodaju, kada je riječ o novim oblicima poticaja, da su od 1. siječnja poslodavcima dostupni Sufinanciranje troškova prijevoza osoba s invaliditetom i Sufinanciranje troškova rada stručnih radnika i radnih instruktora u integrativnim i zaštitnim radionicama.

Također, Pravilnikom je izmijenjena osnovica izračuna subvencije plaće osoba s invaliditetom. Osnovica više nije minimalna bruto plaća, već bruto I plaća zaposlene osobe s invaliditetom, što je dakako povoljnije za poslodavce.

U 2020. godini Zavod je dodijelio poticaje u ukupnom iznosu od 109.709.968,66 kuna, koje je koristilo 476 poslodavca u Republici Hrvatskoj za zapošljavanje 1513 osobe s invaliditetom.