Hrvatsko gospodarstvo palo je u drugom tromjesečju 0,8 posto na godišnjoj razini, već 11. kvartal zaredom i više nego što se očekivalo, što je posljedica slabosti investicija i domaće potražnje.
Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom kvartalu pao 0,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je 11. tromjesečje zaredom kako gospodarstvo slabi.

To je veći pad nego u prvom tromjesečju, kada je BDP oslabio 0,4 posto, i veći nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo palo za 0,6 posto na godišnjoj razini. Pritom su svi očekivali pad – u rasponu od 0,2 do 1 posto.

„Očekivali smo da će se negativni trend nastaviti i u drugom tromjesečju, a pad aktivnosti izgledan je i u drugoj polovini ove godine“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Cjelovito izvješće o BDP-u bit će objavljeno 10. rujna.

„I bez detaljnijih objava, možemo zaključiti da je to dominantno posljedica daljnjeg pada domaće potražnje, što nisu mogli nadoknaditi niti povoljniji trendovi u međunarodnoj razmjeni dobara i usluga“, kaže Šantić.

Zahvaljujući jačanju gospodarstva eurozone, najvećeg hrvatskog trgovinskog partnera, izvoz Hrvatske u prvih šest mjeseci porastao je 13,3 posto na godišnjoj razini, na 37,4 milijarde kuna.

No, i dalje je slaba osobna potrošnja, najveća sastavnica BDP-a, na što ukazuje pad prometa u trgovini na malo od travnja do lipnja za otprilike 0,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Za očekivati je, kaže Šantić, da je u drugom kvartalu zabilježen i daljnji pad kapitalnih investicija. Na to, među ostalim, ukazuje pad građevinskih radova u prvih pet mjeseci za 8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

„U takvim okolnostima, u kojima je izvozni sektor i dalje nedovoljno zastupljen u domaćem gospodarstvu, pad BDP-a bio je očekivan“, kaže Šantić.

U drugom je kvartalu splasnula i aktivnost u industriji. Nakon rasta u prvom tromjesečju za 1,5 posto na godišnjoj razini, u drugom je kvartalu industrijska proizvodnja stagnirala. Niz od pet mjeseci neprestanog rasta, što nije zabilježeno još od početka recesije, prekinut je u lipnju padom proizvodnje za oštrih 1,7 posto.

„I dalje ostajem pri procjeni pada BDP-a u ovoj godini od otprilike 0,5 posto, s time da će i dalje vladati pritisci da se smanji domaća potražnja dijelom zbog potrebe da se smanji javna potrošnja, odnosno provede fiskalna konsolidacija“, zaključuje Šantić.

Padom u drugom kvartalu recesija se nastavlja već šestu godinu jer domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.

„Na nastavak kontrakcije gospodarstva u drugom tromjesečju već su upućivali pokazatelji iz realnog sektora, kao što su pad građevinske aktivnosti, te nastavak razduživanja sektora poduzeća i stanovništva. Slabo je i tržište rada kojeg, unatoč sezonski povoljnim podacima, karakterizira izrazito niska zaposlenost i visoka nezaposlenost te visoka razina potrošačkog i poslovnog pesimizma“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na podatke DZS-a.

Iz DZS-a napominju da je u danas objavljenoj procjeni stopa izračunata primjenom nove metodologije ESA 2010, pa nije metodološki usporediva s dosad objavljenim stopama.

Unatoč tome, „konačni podaci koji će biti objavljeni 10. rujna, mogli bi potvrditi realan pad gospodarstva na godišnjoj razini i jedanaesto tromjesečje za redom“, navode analitičari RBA, koji ostaju pri dosadašnjoj procjeni da će u cijeloj ovoj godini domaće gospodarstvo zabilježiti realan pad od 0,8 posto.