Na forumu se okupilo stotinjak hrvatskih gospodarstvenika iz više od 60 tvrtki, među kojima su Podravka, Zvijezda, Dalekovod, Stražaplastika, Podravka, Adriadiesl i drugi, dok s ukrajinske strane ima i više od stotinu poduzetnika koji se nadaju da će pronaći mogućnosti suradnje i sklopiti poslove.

Premijer Andrej Plenković je u svom pozdravnom govoru govorio  o jačanju gospodarskih i trgovinskih odnosa između Ukrajine i Hrvatske te istaknuo dugu prijateljsku suradnju dviju zemalja. Podržao je suradnju među poduzetnicima i rekao da očekuje realizaciju konkretnih projekata.

Po njegovim riječima, vrata suradnje su otvorena i Hrvatska je spremna graditi buduće gospodarske odnose u svim područjima, pa tako i u energetici.

Hrvatska kao odskočna daska za europsko tržište

Pozvao je sve ukrajinske tvrtke na hrvatskom tržištu da iskoriste mogućnosti Hrvatske jer je njezin zemljopisni položaj odskočna daska za ulazak na tržište EU od 500 milijuna stanovnika. Plenković je također ponudio punu podršku hrvatske vlade prilikom ulaganja.

Predsjednik HGK Luka Burilović je izrazio zadovoljstvo ovako velikim interesom i naglasio da neke hrvatske kompanije posluju već dugi niz godina na ukrajinskom tržištu gdje su stekle ugled pouzdanih partnera.

Ipak, razina suradnje nije na zadovoljavajućoj razini, zaključio je. Kao područja poboljšanja istaknuo je energetiku, graditeljstvo, turizam, prehrambenu industriju, tekstil i bankarstvo. S druge strane, Hrvatska može ukrajinskim poduzetnicima, rekao je, poslužiti kao vrata tržišta Europske unije od preko 500 milijuna ljudi.

"Ono što želim naglasiti jest da je Hrvatska, kao jedina zemlja koja je u isto vrijeme europska, podunavska, panonska i mediteranska, predstavlja vrata u središnju i istočnu Europu, a time i olakšan ulaz na europska i svjetska tržišta", rekao je Burilović. 

U posljednje dvije godine ukrajinski BDP se prepolovio te je samo u 2015. zabilježen njegov pad od 9,9 posto, a inflacija se popela na 43,3 posto. Međutim, kazao je Burilović, u nadolazećem razdoblju se očekuje pronalazak mirnog rješenja za ukrajinski sukob, kao i financijska pomoć i investicije, što će rezultirati gospodarskim rastom i jačom gospodarskom suradnjom.

Također je naglasio da je Ukrajina 26. najmnogoljudnija zemlja svijeta s oko 45 milijuna stanovnika, što je tržište desetak puta veće od hrvatskog.

Poboljšanje poslovne klime u Ukrajini

Burilović očekuje da će primjena Ugovora o slobodnoj trgovini između EU i Ukrajine dugoročno povoljno utjecati na povećanje robne razmjene između RH i Ukrajine, no upozorava da je bitno u što skorijem roku normalizirati poslovanje.

"Stanje se stabilizira i unatoč otežanom poslovanju treba ulagati još veće napore u unapređenje suradnje jer naše tvrtke mogu puno toga ponuditi ovom tržištu. Uvjeren sam da će spremne dočekati i iskoristiti poboljšanje poslovne klime u Ukrajini", istaknuo je Burilović. 

Po njegovom mišljenju, pomaci u tom smjeru već su lagano vidljivi, a optimizam najviše ulijeva činjenica da je RH u prvih pola godine izvezla samo dva milijuna dolara manje robe nego u cijeloj 2015. kada je izvoz bio 13,49 milijuna američkih dolara. Iste je godine uvoz bio na razini od 32,56 milijuna dolara.

Hrvatska je u prvih šest mjeseci ove godine smanjila deficit u robnoj razmjeni s Ukrajinom za gotovo 50 posto u odnosu na isto razdoblje u 2015.

Predsjednik Ukrajinske trgovinsko industrijske komore Genadij Čižikov ocijenio je da je posjet hrvatskog premijera i brojnog gospodarskog izaslanstva za Ukrajinu vrlo važan.

"Vidimo puno mogućnosti za suradnju u područjima brodogradnje, poljoprivrede i mnogim drugim. U ovom trenutku nama je važno otvoriti vrata za male i srednje poduzetnike", kazao je.

"Želimo snažnije i dugoročnije odnose između naših tvrtki prije svega u strojogradnji. Osim toga, Ukrajini i njezinim gospodarstvenicima je dragocjeno i iskustvo RH u približavanju Europskoj uniji", rekao je Čižikov ocijenivši da Ukrajina i Hrvatska mogu biti vrlo snažni partneri u Europi.

Nakon uvodnih govora održana je prezentacija hrvatskog turizma i tržišta nekretnina, a poslije su uslijedili razgovori između hrvatskih i ukrajinskih tvrtki oko izvoza hrvatskih proizvoda na ukrajinsko tržište na kojem ih gotovo uopće nema, osim nešto Podravkinih.