Hrvatska gospodarska komora ima otvorena predstavništva u Bruxellesu i Moskvi, a krajem studenoga otvorila je i predstavništvo u Šangaju. No, prateći potrebe i interese hrvatskih tvrtki, predsjednik HGK-a Luka Burilović otkriva da će ići u daljnje širenju mreže u inozemstvu te će otvoriti predstavništva u Sarajevu i Beogradu početkom 2018., a do kraja godine i u Münchenu, Beču, Milanu i Istanbulu, za što su dobila odobrenje Vlade. Razmatra se i otvaranje predstavništva i pružanje potpore gospodarstvu na tržištu Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Poljske, Francuske, Latinske Amerike, na Dalekom istoku, Indiji, Južnoj Africi te zemljama Zaljeva.

Regrutiranje 'iz sustava'

Lokacije predstavništava odabiru se na temelju iskazanoga interesa i potreba Komornih članica, dok će se zaposlenici najčešće ‘regrutirati’ unutar sustava, a gdje to neće biti moguće uzet će stručnjake koji imaju dugogodišnje iskustvo i snažan networking na pojedinom tržištu. “Predstavništva se osnivaju se s ciljem promicanja i zastupanja interesa hrvatskoga gospodarstva u navedenim zemljama, posebno na uspostavljanju poslovnih odnosa između gospodarskih subjekata dviju zemalja, privlačenju investicija, transferu tehnologije i znanja, praćenju političkih odluka koje determiniraju gospodarska kretanja u svijetu i projekata međunarodnih organizacija”, kaže Burilović.

Vodeći se primjerom naših najznačajnijih vanjsko-trgovinskih partnera poput Austrije i Njemačke, a s ciljem pružanja kvalitetne podrške našim tvrtkama u internacionalizaciji poslovanja, Burilović navodi da je Komora s Ministarstvom vanjskih poslova i EU potpisala Sporazum o suradnji kako bi se unaprijedio sustav gospodarske diplomacije, tj. pružila kvalitetnija potpora jačanju izvozne orijentacije hrvatskoga gospodarstva.

Oprezni s troškovima

Tako će se što više nadolazećih novih predstavništava osnivati u sklopu inozemnih Komora ili diplomatsko-konzularnih predstavništava (DPK) upravo s ciljem minimalizacije troškova i maksimalizacije učinka. S Ministarstvom dogovaraju optimalne oblike suradnje u smislu korištenja prostora i opreme za rad te upućivanja predstavnika HGK u pojedinim DPK-a u inozemstvu. Otvaranjem ureda HGK u okviru postojećih DKP-a racionalizirat će se troškovi te će se sredstva za internacionalizaciju usmjeriti u daljnju promociju hrvatskoga gospodarstva.

Ovakav model gospodarske diplomacije već niz godina uspješno primjenjuje Austrijska gospodarska komora, a inicijalno je pokrenut kao rezultat ograničenih financijskih sredstava namijenjenih za internacionalizaciju njihova gospodarstva. Unutar tog modela predstavnici Austrijske gospodarske komore djeluju u sklopu diplomatskih predstavništava Republike Austrije sa 110 ureda u više od 70 zemalja, pa je u tom smislu “recept” koji sad i mi počinjemo koristiti u cijelosti – potvrđen.

Kako bi hrvatskim izvoznicima ponudili što kvalitetnije usluge, Komora je, kaže Burilović, provela i anketu o tome kako sagledavaju ulogu gospodarske diplomacije u podršci internacionalizaciji njihova poslovanja. Od gospodarske diplomacije, kaže, izvoznici očekuju konkretnu, operativnu pomoć kompetentnog trgovačkog atašea koji je fizički prisutan na ciljanom tržištu. Naime, žele prijedloge provjerenih potencijalnih inozemnih poslovnih partnera, okupljanja tvrtki koje već rade na pojedinom tržištu, organiziranje individualnih posjeta pojedinom tržištu, umrežavanja s tamošnjim institucijama, kao i specijalizirane analize tržišta i izvoznih mogućnosti te pribavljanje analitičkih prikaza gospodarsko-političke situacije na pojedinom inozemnom tržištu.

“Tvrtke od gospodarske diplomacije očekuju i da preuzme funkciju lobista po uzoru na razvijene zemlje, pravovremeno informiranje o javno-nabavnim natječajima koji će se raspisati te okupljanje hrvatskih tvrtki na zajedničkim projektima u inozemstvu. Očekuje se i da radi na marketingu zemlje, ostvaruje kontakt s potencijalnim ulagačima te prezentira uspješne projekte čime bi utjecala na bolju vidljivost i poslovni imidž Hrvatske”, kaže Burilović.