Uz energetiku, vodno gospodarstvo je jedan od najvećih potencijala za investicije u Hrvatskoj.

Samo iz dosadašnjeg EU proračuna, 2014.-2020., iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija hrvatska je omotnica bila “teška” ukupno 1,26 milijardi eura ili nešto manje od 10 milijardi kuna.

Osnovni ciljevi

Kako pojašnjavaju iz Hrvatskih voda koje su, ili same investitor ili posredničko tijelo između investitora i EU, sredstva iz Bruxellesa se odnose na nekoliko specifičnih ciljeva poput jačanja sustava upravljanja katastrofama, poboljšanja javnog vodoopskrbnog sustava sa svrhom osiguranja kvalitete i sigurnosti opskrbe vode za piće te razvoja sustava sakupljanja i obrade otpadnih voda.

To konkretno znači da je na području Hrvatske u nekoj fazi stotine većih ili manjih projekata koji su vezani uz gospodarenje vodama.

Iz Hrvatskih voda ističu da je najznačajniji projekt sufinanciran po ovoj osnovi, gdje se uglavnom radi o 70% udjela EU te 30% nacionalnih sredstava, vodoopskrbni sustav u Rijeci ukupno težak 2,2 milijarde kuna.

Tu je i projekt Split-Solin vrijedan 1,77 milijardi kuna. U susjedstvu je 1,43 milijarde kuna vrijedan projekt vodoopskrbe Kaštel-Trogir.

Jedan od primjera za što se koristi ovaj novac je onaj iz istočnog dijela Zagrebačke županije gdje se od sredine 2019. godine provodi 883,8 milijuna kuna vrijedan projekt gradnje novog ili rekonstrukcije postojećeg vodoopskrbnog sustava.

Projekt Regionalni vodoopskrbni sustav “Zagreb-istok”, obuhvaća gradnju 316,2 km novih cjevovoda, 15 crpnih stanica, pet vodotornjeva, rekonstrukciju 108,1 km vodoopskrbnih cjevovoda i jedne crpne stanice te gotovo 10 tisuća novih, i to besplatnih, kućnih priključaka. Sredinom godine je potpisan i “buket” od osam ugovora vrijednih ukupno 122,5 milijuna kuna za izgradnju javne vodoopskrbe i odvodnje na području 12 gradova i općina u Slavoniji – Ernestinovo, Lovas, Donju Motičinu, Drenovce, Vrbanju, Pleternicu, Đakovo, Satnicu Đakovačku, Vladislavce, Vuku, Erdut i Dalj.

Istovremenu je sličan ugovor, vrijedan 30-ak milijuna kuna, potpisan i u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji za područje Grubišnog Polja, Bereka i Štefanja te u Karlovačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji gdje se radi o šest ugovora vrijednosti 55 milijuna kuna vezanih uz područje Slunja, Cetingrada, Topuskog, Jasenovca i Generalskog stola.

Povodom Dana Hrvatskih voda, koji se obilježava 7. rujna na spomen davne 1876. od kada se osnivanjem Društva za regulaciju rijeke Vuke u Osijeku organizirano upravlja vodnim gospodarstvom na ovim prostorima, Financijska agencija (Fina) je predstavila podatke o tvrtkama koje se ovom djelatnošću danas bave u Hrvatskoj.

Tako se ističe da se lani ovim biznisom bavilo 139 tvrtki s ukupno 8103 zaposlenih, što je pad u odnosu na rekordnu 2015. kad je bilo 152 ovakvih poduzetnika i 10.109 njihovih radnika.

Lani negativan predznak

U razdoblju 2009.-2019. ukupni prihodi ovog sektora porasli su za 15,5%, s 2,98 milijardi kuna u 2009. na 3,4 milijarde kuna lani.

Poduzetnici u djelatnosti skupljanja, pročišćavanja i opskrbe vodom poslovali su pozitivno od 2009. do 2018. godine, a u 2019. su iskazali neto gubitak od 65 mil. kuna, na što su najviše utjecala tri poduzetnika: VSI – Vodovod Butiga iz Buzeta (gubitak 35,4 mil. kuna), Vodoopskrba i odvodnja iz Zagreba (gubitak 18,5 mil. kuna) i Vinkovački vodovod i kanalizacija (gubitak 10,2 mil. kuna).

Najveću dobit u 2019., a iznosila je 3,8 mil. kuna, među poduzetnicima čija je pretežita djelatnost skupljanje, pročišćavanje i opskrba vodom, ostvario je Varkom iz Varaždina.