Otpad je veliki izazov za ljudsko društvo jer statistika govori da globalno godišnje proizvedemo više od dvije milijarde tona otpada, a to je količina koja bi, natovarena na kamione, predstavljala kolonu koja bi 24 puta okružila zemaljsku kuglu.

Waste Management 2023

VIDEO/FOTO: Velika konferencija Poslovnog dnevnika u Beogradu, pogledajte tko je sve došao

Međutim, otpad je i velika prilika za gospodarski razvoj ako tim otpadom uspješno upravljamo kroz model kružne ekonomije, rečeno je na regonalnoj konferenciji Waste Management 2023. koja se u organizaciji Poslovnog dnevnika održala jučer u Beogradu.

Kako je na samom otvaranju konferencije istakuo Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika, ovo je 14. manifestacija ovakve vrste koju je PD do sada organizirao, no prva na temu gospodarenja otpadom izvan hrvatskih granica.

Dodao je da je okupljanjem relevantnih sugovornika cilj prikazati primjere dobre prakse u regiji, s posebnim naglaskom na podršku kompanijama u generiranju otpada iz lanaca opskrbe, recikliranja materijala i komponenti, prelaska na obnovljive izvore energije i produživanja životnog vijeka proizvoda.

Nicola Bertolini, voditelj odjela za suradnju Delegacije Europske unije u Srbiji, govorio je o gospodarenju otpadom na ekološki prihvatljiv način i upotrebi sekundarnih materijala koje oni sadrže jer su oni ključni elementi politike zaštite okoliša EU-a.

“Sve više ljudi živi u gradovima, a što znači da se producira sve više otpada te je nužno izgraditi modele upravljanja tim otpadom da ljudi mogu živjeti u zdravoj i čistoj okolini, a isto tako da se taj otpad iskoristi za dodatni gospodarski razvoj. Stupanj razvoja jednog društva se, između ostalog, može ocjenjivati i po načinu na koji se odnosi prema otpadu”, kazao je Bertolini.

Dodao je da je u zadnjih 10 godina u sustav gospodarenja otpadom u Srbiji investirano ukupno 80 milijuna eura, od čega je 60 milijuna došlo iz EU. Na prvoj panel diskusiji pod nazivom “Cirkularna ekonomija – modeli i primjeri dobre prakse” istaknuto je da u svijetu ograničenih prirodnih resursa i kontinuiranog rasta stanovništva kružna ekonomija više nije izbor, nego je njezina implementacija nužna za opstanak.

Naglašeno je da je krajem 2022. Vlada Srbije usvojila program razvoja cirkularne ekonomije do 2024. koji se odnosi na područje upravljanja otpadom, obnovljivim izvorima energije i energetskom efikasnošću. Istovremeno, Crna Gora je predstavila Nacrt Nacionalne strategije cirkularne tranzicije do 2030. i pokrenula javnu raspravu. Gledano na globalnoj razini, procjene su da bi model kružne ekonomije mogao donijeti do 4500 milijardi dolara ekonomske koristi do 2030. godine.

Na panelu ‘Cirkularna ekonomija’ govorili su S. Krstović, S. Mitrović, B. Gligić, R. Vražić i D. Ošap//Mitar Mitrović

‘Nećemo biti fanatici’
Slobodan Krstović, direktor za održivi razvoj Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) Srbije, istaknuo je važnost regionalnih projekata zbrinjavanja otpada koji su, konkretno na primjeru reciklaže stakla, povezali gradove i tvrtke u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji te Bosni i Hercegovini. Dodao je da su u planu i projekti koji će povezivati Srbiju i Crnu Goru jer će se tako lakše i brže transferirati modeli i najbolje prakse cirkularne ekonomije. Koliko je sustav gospodarenja otpadom u Srbiji tek u povoju pokazuje, navodi, i primjer da 99% biootpada u ovoj zemlji završi na deponiju umjesto da se preradi u biogorivo ili bioplin.

Siniša Mitrović, predsjednik Udruženja za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije, kazao je da je izrazito pozitivno što su u Srbiji počeli mijenjati “DNK” svojeg gospodarstva prema zelenoj i cirkularnoj ekonomiji, ne iz nekog hira ili pomodarstva, već zato što je to neizbježno. “Mi vrlo pažljivo promatramo što je učinjeno u regiji, posebno u članicama EU Hrvatskoj i Sloveniji da preuzmemo najbolja iskustva i tehnologije.

U Srbiji moramo izgraditi 380 postrojenja za zbrinjavanje otpadnih voda. Jasno je da bi bilo loše uvoditi masu tehnologija za to jer bi napravili logistički kaos. Moramo dobro sve proučiti i vidjeti što je za nas najbolje i najprimjerenije, kako po pitanju tehnologije, tako i cijene. Nećemo biti fanatici, ne želimo biti ‘veći vjernici od pape’ nego želimo uzeti ono što je najbolje za nas “, kazao je Mitrović.

Dodao je da je trenutno investicijski potencijal Srbije u ekologiji oko 10 milijardi eura. “Mi se moramo odmaknuti od nekih idealističkih vizija ‘više cvijeća, manje smeća’ te sve staviti u čistu matematiku. Profit je na kraju neumoljiv i svi će se, bilo tvrtke ili građani, ponašati racionalno. Zbog toga moramo urediti regulativu i čitavi sustav koji će, na bazi konsenzusa, postaviti takva pravila da će ekološko biti i jeftinije te jedino prihvatljivo”, zaključuje Mitrović.

Panel ‘Rješenja za sortiranje’ okupio je R. Pavićevića, S. Milanovića, I. Podravca i V. Stankovića/Mitar Mitrović

Bojan Gligić, regionalni menadžer Esotrona Srbija, tvrtke koja se bavi skupljanjem i zbrinjavanje neopasnog otpada, posebno jestivog ulja, kaže da oni godišnje obiđu oko 4000 ugostiteljskih objekata od kojih prikupljaju korišteno jestivo ulje. “Do naše aktivnosti, ovakva praksa u Srbiji nije postojala. Sada se ta sirovina prevozi do našeg pogona kod Novog Sada gdje se prerađuje u biodizel”, kazao je Gligić.

Dodao je da se bave i zbrinjavanje bio-otpada za industriju, a što danas čini najveći dio njihova prihoda. Taj bio-otpad, koji uglavnom prikupljaju iz tvrtki prehrambene industrije, kasnije se prerađuje u bioplin. Robert Vražić, direktor nabave hrvatske Vetropack Straže, kazao je da su oni dio globalne grupe sa sjedištem u Švicarskoj koja ima devet tvrtki u svijetu te da je i ova u Straži u najvišem ekološkom standardu.

“Upravljanje otpadom nema alternative jer drugo što možemo napraviti jest odložiti taj otpad na deponije, a što nije rješenje. Konkretno u našoj industriji se možemo pohvaliti da radimo s gotovo 100 posto reciklabilnim sirovinama te možemo organizirati čitav proces od skupljanja, transporta i prerade sirovine za novu proizvodnju”, kazao je Vražić. Danijela Ošap iz Fabrike kartona Umka u Srbiji, istakla je da je njihova tvrtka gotovo u potpunosti usmjerena na reciklirani papir koji se, kako navodi, može reciklirati i po 25 puta.

“U Srbiji se godišnje skupi oko 220.000 tona starog papira, a naš kapacitet prerade je 160.000 tona. Naravno, sav papir iz Srbije ne završava kod nas, pa smo mi često usmjereni i na uvoz te sirovine zbog čega je jako bitna međunarodna suradnja u gospodarenju otpadom”, kazala je Ošap. Dodala je da i sama kompanija radi na ekološkim standardima u svojem poslovanju, a kao primjer navodi da je Umka u 20 godina smanjila potrošnju vode za proizvodni proces za sedam puta.

Na panelu ‘Imperativ primarne selekcije otpada’ sudjelovali su S. Čabarkapa, G. Gellért, D. Hrebak, I. Pandžić, B. Perić i M. Posavec/Mitar Mitrović

Izazov financiranja
Iako je problematika otpada univerzalna, uspostava učinkovitog sustava primarne selekcije otpada izazov je na koji države u regiji odgovaraju na različite načine. Poseban izazov je financiranje. Mogu li se uspješni primjeri hrvatskih gradova preslikati u regiji, pokušalo se saznati na drugoj panel diskusiji “Imperativ primarne selekcije otpada” na kojoj su bili i predstavnici hrvatskih gradova, županija te tvrtki. Matija Posavec, župan Međimurske županije, koja je nedavno dobila i europski Zeleni certifikat, te Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara, govorili su o uspješnim modelima gospodarenja otpadom koji se primjenjuju kod njih.

Hrebak je istaknuo da je Bjelovar možda i najbolji primjer grada s učinkovitim modelom zbrinjavanja otpada, a za što je povučeno i 15 milijuna eura iz EU fondova. Priznao je da je u prethodnom razdoblja na nacionalnoj razini bilo promašaja s tehnologijom, jer se projekti dugo razvijaju i nešto što je bilo prije 10 godina planirano tek se sad gradi, no stvari se kreću u dobrom smjeru. “U Bjelovaru smo uredili sustav da 50 godina nećemo imati problema s otpadom”, navodi Hrebak. Župan Posavec je istaknuo da su infrastruktura i edukacija od presudne važnosti za funkcionalnost sustava.

“Mi smo trenutno na 42% odvajanja otpada, a neke naše općine dosežu i 80%. Plan je da do kraja iduće godine na razini županije dostignemo 60%”, kazao je Posavec. Gligor Gellért, direktor Regionalne deponije iz Subotice, kazao je da su oni vrlo uspješno implementirali primarnu selekciju otpada kroz “dvije kante” i da su je građani u velikoj većini pozitivno prihvatili. Ističe da je za sada ovaj model fokusiran na obiteljske kuće dok se u narednom razdoblju planira ići prema stambenim zgradama koje će biti ipak veći izazov.

Najavljuje da bi se tek naredne godine trebalo definirati financiranje njihovih projekata, kao regionalnog igrača, u trokutu lokalna zajednica – komunalno poduzeće – građani. Bojana Perić, direktorica operatera upravljanja otpadom Ekostar Pak iz Srbije, ističe da se oni već 13 godina bave zbrinjavanjem ambalaže.

Pojašnjava da je tek lani u toj zemlji donesena regulativa koja uređuje primarnu selekciju otpada, a da se u narednom razdoblju očekuje njezina daljnja razrada. Kao veliki izazov navodi financiranje projekata koji su različiti jer svaka lokalna jedinica ima različitu infrastrukturu, potrebe, a i financijske mogućnosti. Pozvala je na razmjenu iskustva, kako na nacionalnoj razini, tako i u regiji kako bi se preuzele najbolje prakse te tako ubrzao proces izgradnje uspješnog modela upravljanja otpadom koji će biti optimalan i efikasan.

Igor Pandžić, direktor osječkog komunalca Unikom, ističe da su i oni u Osijeku razvijali svoj model tako da kad su primijetili da Zeleni otoci postaju deponije, to su promijenili tako da se otpad odvaja na kućnom pragu. Upozorio je i na važnost geolokacije reciklažnih dvorišta jer ako su ona loše raspoređena, građani će ih izbjegavati. Naveo je da je Osijek jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji ima projekte međugranične suradnje po pitanju komunalne problematike, a gdje je, u suradnji s partnerima iz Mađarske i Srbije, povučeno oko 1,5 milijuna eura za opremanje kompostane.

Na četvrtom panelu mišljenja su iznijeli N. Pokimica, I. Jezdimirović, J. Pavlović i M. Budiša/Mitar Mitrović

Model ‘dvije kante’
Slobodanka Čabarkapa, pomoćnica izvršnog za tehničko-operativne poslove Čistoće Podgorica, kazala je da oni, također kao i dijelovi Srbije, za sada imaju model prikupljanja otpada kroz “dvije kante”, a dalje će se model razvijati. Također, za urbana područja se primjenjuju mobilna reciklažna dvorišta.

Na trećoj panel diskusiji “Rješenja za sortiranje – rastući biznis i nužnost u ostvarivanju ciljeva cirkularne ekonomije” bilo je riječi o naprednim tehnološki rješenjima za obradu i oporabu otpada, koja su, uz neizostavnu edukaciju stanovništva, ključni elementi u ostvarenju zadanih ekoloških ciljeva.

Na panelu su govorili Stefan Milanović, direktor Gradatin Tima iz Srbije, Igor Podravac, suosnivač i direktor poslovnog razvoja hrvatskog Premifaba, Vojislav Stanković, country manager Interzero Srbija te Ratko Pavićević iz podgoričkog Deponija u Crnoj Gori.

Na četvrtom panelu “Energija iz otpada” se govorilo o najboljoj praksi oporabe nereciklabilnog otpada te kako zemlje regije stoje po pitanju energetske oporabe te postoji li konkretan plan. Hrvatsku su na panelu predstavljali Mirko Budiša iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Josip Pavlović iz udruge Ekologija grada. Iskustva i planove Srbije su prezentirali Igor Jezdimirović, predsjednik Upravnog odbora udruženja Inženjeri zaštite životne sredine te Nebojša Pokimica, generalni direktor Dvopera.