Sa zahuktavanjem aktivnosti u djelatnostima s naglašenom sezonalnošću i pokazatelji zaposlenosti pokazuju ubrzanje.

Nakon što je tijekom ožujka broj osiguranika pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje porastao za oko 11,2 tisuće, u travnju je njihov broj povećan za dodatnih 18,3 tisuće, čime je stigao nadomak 1,64 milijuna.

Prošlomjesečni porast u najvećoj je mjeri rezultat zapošljavanja povezanih s turizmom. Tako je, primjerice, u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića broj osiguranika povećan za više od 11.500, a s tim povezana sezonalna obilježja zaslužna su i za porast za više od 1200 osiguranika u prijevozu, kao i u kategoriji administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti.

Od 20-ak kategorija djelatnosti samo u financijskom sektoru i u obrazovanju travanj je zaključen s manjim brojem osiguranika.

I u godišnjim usporedbama rijetke su one s padom zaposlenosti. Uz sektor financija u kojemu je na kraju ovogodišnjeg travnja radilo 890 osoba manje nego prije godinu dana, gotovo tisuću ljudi manje (točnije, 966) danas radi i u djelatnosti zdravstva i socijalne skrbi.

Umjereniji, ali ipak pad na godišnjoj razini (za 154 osiguranika) bilježi još skupina Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, za koju su trenutno mjesečna kretanja u znaku sezonskih radova (broj osiguranika u odnosu na ožujak veći je za oko 270).

Ukupno gledano, godišnji rast zaposlenosti mjeren brojem osiguranika ubrzao je na više od 2,5 posto. Broj ljudi koji rade u raznim aranžmanima danas je za oko 40,2 tisuće veći nego prije godinu dana, dok ih je u odnosu na preklanjski travanj 82 tisuće ili 5,26 posto više.

Premda posljedično dodatno pada i nezaposlenost, broj nezaposlenih osoba smanjuje se umjerenijim tempom jer u nedostatku radne snage sve više raste zapošljavanje stranih radnika, a više nego donedavno potreba za radnicma namiruju se i zapošljavanjima umirovljenih osoba na nepuno radno vrijeme.

Tako je, primjerice, krajem ožujka ove godine mogućnost rada na pola radnog vremena koristilo više od 24.800 umirovljenika, što je u odnosu na isti lanjski mjesec 22 posto više, a u odnosu na ožujak 2021. čak 80 posto više. Istodobno, na tragu sve više zapošljavanja stranih radnika su i jučert objavljeni ažurirani podaci Ministarstva unutarnjih poslova o izdanim dozvolama za boravak i rad stranim državljanima.

U prva četiri mjeseca ukupno ih je izdano 54.592. Od toga se 37.747 odnosi na novo zapošljavanje, nešto manje od 12 tisuća su produljenja ranije izdanih dozvola, a 4912 su dozvole za sezonske radnike od kojih je glavnina (90 posto) izdana za poslove u turizmu i ugostiteljstvu. No, ukupno je za rad u tom sektoru do kraja travnja izdano više od 16,5 tisuća dozvola, a više od toga je samo onih izdanih za rad u građevinarstvu (gotovo 21.800).

Građevinski radnici iz Indije ispred zgrade na kojoj rade u centru Zagreba/P. Macek/PIXSELL

‘Lov’ izvan granica
Među djelatnostima u kojima domaći poslodavci sve više posežu za stranim radnicima su i industrija s više od 6800 izdanih dozvola, promet s 2918 te trgovina (1442).

Najnoviji podaci MUP-a potvrđuju, uz ostalo, i nastavak rasta udjela radnika iz udaljenijih trećih zemalja. Iako je najveći broj dozvola i ove godine izdan državljanima zemalja iz okruženja (BiH, Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije), približno svaka treća ove se godine odnosi na radnike iz azijskih zemalja, pri čemu najviše za one iz Nepala (7457), Indije (41679 i Filipina (3304).

Iz MUP-a su nedavno iznijeli i procjenu da će broj radnih dozvola za strance ove godine prijeći 10 posto ukupno zaposlenih (doduše, dio njih ne radi tijekom cijele godine), odnosno da će ove godine biti izdano najmanje 160 tisuća, a vjerojatnije i 180 tisuća dozvola za te radnike.

Djelatnosti koje prednjače u posezanjima za stranom radnom snagom mahom se ističu i ukupnim porastom zaposlenosti mjerenim brojem osiguranika pri HZMO-u. U odnosu na lanjski travanj najveći porast broja osiguranika bilježi se u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (7284), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (6423), javnoj upravi i obrani (4891) te građevinarstvu (4089), pokazuju podaci Zavoda.

Usporede li se pak ovogodišnje brojke s preklanjskima, u tom dvogodišnjem razdoblju u turizmu i ugostiteljstvu danas ih je za gotovo 20 tisuća više, u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima veći je za oko 12,2 tisuće, u informacijsko-komunikacijskim djelatnostima za oko 7800, a u građevinarstvu za 7 647 osiguranika više.

Sve u svemu, tržište rada i dalje karakterizira rast broja zaposlenih, ali i manjak radne snage uslijed neusklađenosti ponude i potražnje. Nakon rasta od 2,2 posto u 2021., rast broja osiguranika pri HZMO-u lani je ubrzao na 2,5 posto. Osim izraženog zapošljavanja radnika iz trećih zemalja, vidljivo je ipak i povećanje aktivnosti na domaćem tržištu rada, a u Vladi računaju na nastavak takvih trendova i u srednjoročnom razdoblju.

Ove godine u pogledu kretanja zaposlenosti očekuje ipak usporavanje rasta broja zaposlenih, ali zato pritisci na rast plaća i ukupnih primanja ostaju snažni pa se usporedno s usporavanjem inflacije očekuje oporavak kupovne moći plaća.

Raspoloživi dohodak
Tako je Vlada u nedavno usvojenom Programu stabilnosti koji se u okviru Europskog semestra krajem travnja šalje Europskoj komisiji navela kako će se u spomenutim uvjetima raspoloživi dohodak kućanstava ove godine snažno oporaviti, premda po nešto slabijoj stopi realnog rasta od rekordne 2021.