Obrazovanje radnika u kontekstu znanja o energetski učinkovitim tehnologijama predstavlja jedan od najvećih izazova za ostvarivanje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. Srednjoškolski programi koji ne prate dovoljno inovacije su zastrajeli, te uvelike ovise o interesu i znanju nastavnika. Za većinu trogodišnjih zanimanja ne postoji dovoljni interes za upis i slabo se popunjavaju upisne kvote, a programi ne prate potrebe tržišta. U tehničkim četverogodišnjim zanimanjima učenici nemaju dovoljno prakse (80 sati nakon 2. i 3. razreda).

Međutim, nude se optimalna rješenja u kombinaciji redizajna postojećih planova i programa te implementacije novih, izlistana na više od 100 stranica u krucijalnom dokumentu za ubrzanu transformaciju graditeljstva pod naslovom: “Analiza postojećeg stanja u zgradarstvu u RH i vještina građevinskih radnika u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije”. Ovi nalazi i preporuke ključni su jer su ambicije za postizanje ciljeva još prisutne, no prema analizi realizacija je ograničena mnogim nejasnoćama i izazovima vezanim uz stjecanje kvalifikacija. Stoga je za pojačani intenzitet energetske obnove postojećih zgrada i izgradnje nZEB zgrada ključno povećati broj kvalificiranih radnika.

Potražnja za trenerima

Uvid u pravo stanje i prepreke u građevinskom sektoru daje EU sufinancirani projekt CRO skills RELOAD. Provodi ga Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s partnerima – Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju, Hrvatskom obrtničkom komorom, Regionalnom energetskom agencijom Sjever i Zajednicom građevinskih škola Republike Hrvatske.

Kako bi se postigli ciljevi energetske učinkovitosti u zgradarstvu do 2030. procjenjuje se da će Hrvatskoj godišnje biti potrebno oko 24.530 VET radnika (razina 4) i 5800 inženjera. Također, kako bi stekli potrebne vještine i znanja, godišnje će biti potrebno obučiti minimalno 500 građevinskih radnika (razina 4 i 5), 500 radnika za OIE, 435 inženjera građevinarstva, 290 arhitekata, 145 inženjera strojarstva i 145 inženjera elektrotehnike. Hrvatska ima propise koji reguliraju osposobljavanje strukovnih radnika za energetsku učinkovitost (EnU) i obnovljive izvore energije (OIE) u zgradarstvu, no analizom se ukazuje da postojeće programe osposobljavanja trenera i osposobljavanja radnika treba prilagoditi u skladu s potrebnim vještinama, ali i uskladiti i prilagoditi dodatnim uvjetima za financiranje obrazovanja putem vaučera za zelene poslove.

Za potrebe edukacije inženjera navodi se da je potrebno 15 trenera iz građevinarstva i arhitekture te 10 trenera iz područja strojarstva i 10 iz područja elektrotehnike. Dodatno je potrebno izraditi programe usavršavanja za inženjere, što uključuje svu potrebno opremu (modele, prezentacije, literaturu) te usavršavanja prilagoditi za područje projektiranja i područje nadzora i izvođenja. Minimalna edukacija za pojedinu profesiju za razinu 6 i 7 morala bi trajati 10 sati.

Tečajeve i programe stručnog usavršavanja trebaju provoditi institucije koje imaju suglasnost Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine za program stručnog osposobljavanja prema odredbama Pravilnika o stručnom osposobljavanju osoba koje obavljaju poslove uređenja prostora i graditeljstva.

Građevinske se tvrtke suočavaju s velikom potražnjom za obnovom, istodobno se boreći s manjkom kvalificirane radne snage. Na barijere su upozorili relevantni dionici iz industrije koji su sudjelovali u internom upitniku Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju (30 predstavnika članova HSZG-a).

Propuštena povijesna šansa

Ključne prepreke u pogledu kvalifikacija za energetsku učinkovitost vezane su uz manjak radne snage uzrokovan boljim radnim uvjetima u stranim zemljama (76,9%), nedostatak odgovarajućih obrazovnih programa (42,3%) te vrlo sporo uvođenje promjena u obrazovni sustav (62,2%). Manjak domaće radne snage dovodi i do ovisnosti o stranim radnicima (svaki peti je strani), a ta problematika za sobom povlači jezične barijere te dugotrajne administrativne procese koji predstavljanju prepreku te usporavaju zapošljavanje i osposobljavanje stranih radnika.

Analizom je utvrđeno da ne postoji sustav za praćenje i kontrolu znanja i vještina radnika vezanih uz energetsku obnovu pa je nakon projekta potrebno oformiti neformalno tijelo/konzorcij koje će na polugodišnjoj razini pratiti razvoj i implementaciju dobrih praksi.

Apostrofira se i važan propust: rješavajući problem viška zanimanja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SOO), NPOO navodi ciljeve i proračunska izdvajanja usmjerena na povećanje broja učenika koji prelaze iz strukovnih zanimanja u ekonomiji i trgovini u gimnazijske programe. No, kako navode tim strateškim dokumentom propuštena je povijesna prilika za izdvajanje sredstava i pokretanje transformacijskih mjera za deficitarna zanimanja u strukovnom obrazovanju u sektoru graditeljstva, arhitekture, elektrotehnike i strojarstva, posebice u aktivnostima vezanim uz povećanje upisa učenika.