U ovoj godini će se skoro sigurno dogoditii prvo usporavanje rasta graditeljskog sektora u posljednjih sedam godina. Zbog još nepotpunih podataka za 2007. godinu i prekratkog razdoblja ove godine, prognoze su još suzdržane i o recesiji se još rijetko tko usudi govoriti. Razvoj će zavisiti od promjena koje se mogu napraviti, poput eventualnog povećanja državnih investicija, spuštanja cijena stanova kako bi se potakla prodaja i pojačanog izvoza, no većina naših sugovornika predviđa kako će godina biti lošija od prethodne. Razlika je samo u količini optimizma/pesimizma. Negativnih pokazatelja u prvom kvartalu ove godine i u gotovim podacima za 2007. godinu je nekoliko, ali postoje i pozitivni koji podgrijavaju dozu optimizma. Među negativnima se ističe veliki pad dozvola za gradnju koji za prva dva mjeseca iznosi 38 posto na godišnjoj razini, zatim rast kamata na kredite od 0,5 do jedan posto i s njim povezan pad plasmana kredita koji opterećuju građevinare dvostruko – kreditima koje su sami podigli i smanjenjem kreditnih potencijala kupaca. Mjere HNB-a i svjetska kriza koja se prelila iz SAD-a u svijet zbog tržišta hipotekrnih kredita smanjuje potencijale banaka. Rast troškva života i inflacija opet smanjuju potencijal kupaca. Tu je i pad prodaje svih nekretnina (stanova, poslovnih prostora, zemljišta) za 20-ak posto u 2007. u odnosu na godinu prije. Cijene nekretnina još rastu, a građevinari su dodatno opterećenim troškovima gradnje prometnica i problemom o nedostatku infrastrukture bez koje ne mogu dobiti dozvole.

Uvijek plaća kupac
“Pad izdanih građevnih dozvola od 50, a zatim 28 posto u prva dva mjeseca predskazujući je faktor usporavanja u budućem razdoblju. Pad prodaje i tvrdoglavo branjenje cijena može odvesti u klasični primjer recesije jer radnici zbog stvaranja zaliha neće imati što raditi. Smanjenje investicija utječe na cijelo gospodarstvo i BDP jer su uz građevinsrstvo kao jednu od najbrže napredujućih sektora vezane brojne druge industrije. Nije da zazivam recesiju, ali ako se ovakav trend nastavi do lipnja, rast BDP-a bit će daleko od očekivanog. U takvoj situaciji država i gradovi ne čine ništa da bi pomogli graditeljstvu, nego povećavaju troškove graditeljstvu kroz svoje odluke i zakone. Te cijene uvijek u konačnici plaća kupac”, smatra dr. sc. Josip Tica s Ekonomskog fakulteta. Ako se u 2007. ostvari predviđeni rast vrijednosti radova od 28 posto ili milijardu eura u odnosu na 2006. godinu, Tica predviđa da bi uz nastavak postojećih trendova taj rast u 2008. trebao biti dvostruko manji. pravo vrijednost radova je pozitivan pokazatelj, smatra Rudolf Rom, direktor sektora graditeljstva i komunalnih poslova pri HGK. I u prva dva mjeseca ove godine, unatoč padu dozvola, vrijednost radova oko 26 posto veća je nego u lanjska prva dva mjeseca. Na zaustavljanju pada izvoza, najavi kanala Dunav – Sava, rekonstrukciji željeznica i završetku cestovnih pravaca Rom temelji optimizam.

“Nema panike, graditeljstvo će i dalje biti lokomotiva gospodarstva. Ipak, iako dosadašni podaci pokazuju rast vrijednosti radova i udio u BDP-u, hrvatsko se građevinarstvo susreće s dva problema koji bi ga mogli usporiti i zaustaviti. Radi se o izvozu koji je nedovoljan i nedostatku broja radnika. Ako se želimo dalje razvijati, izvoz mora doseći 20 do 30 posto u ukupnoj vrijednosti radova. Iako je s prošlogodišnjih 128 milijuna eura pad izvoza zaustavljen, ta brojka je daleko nedovoljna ako se želimo nastaviti razvijati”, objašnjava Rom. Dodaje i kako rast kamatnih stopa i promjena propisa nije olakšavajući čimbenik pa poručuje da će se graditeljstvo morati ove godine više prilagođavati. o vrijednost radova koja je od sredine prošle godine obrnuto proporcionalna padu dozvola ukazuje na još jedan trend. Grade se veliki objekti, dok mali građevinari čine 93% hrvatskog graditeljstva, imaju 40% zaposlenih, ali samo 25,5% prihoda. Mali očito teže dolaze do posla, njih više pogađa i pravilnik o licenciranju, rast kamatnih stopa i obveza izgradnje prometnica zbog manjeg financijskog potencijala koji imaju. Upravo u tom sektoru bi se i mogla pojaviti kriza. Pad prodaje i rast cijena također utječu na smanjenje obujma posla, ali tu se pokazuje blaga promjena trenda. Iako je lani zabilježen 20-postotni pad prodaje, cijene su ipak usporile. Prema posljednjim podacima HNB-a, u 2007. godini cijene su rasle 11,9 posto, ali u drugom polugodištu samo 9,1 posto, što je znatan pad u odnosu na prethodnu godinu kada je polugodišnji i godišnji rast bio oko 17 posto. I specijalizirani portali koji prate cijene uočavaju trend zaustavljanja rasta cijena.

Špekulanti i investitori
Primjerce, prema podacima Burze nekrentina, u prvom kvartalu ove godine pad prodaje je bio četiri posto, ali je na to utjecala prodaja dugooglašavanih nekretnina kojima su vlasnici spustili cijenu za šest posto. Nasuprot tome, u veljači je bio zabilježen godišnji pad prometa od 20 posto jer se cijene nisu spuštale. Prema Centru nekretnina, cijene stagniraju ili su čak u padu kada se pribroji inflacija. “Na sporo snižavanje cijena najviše utječu vlasnici polovnih stanova i špekulanti. I investitori će morat shvatiti da je profitabilnije prodati više uz nižu cijenu, riješiti se zaliha i krenuti u nove projekte.”, kaže Tica. Što se tiče čelnika građevinskih tvrtki, oni su uvjereni da će ova godina biti lošija, ali da će preživjeti i da će se stanje popraviti skorim ulaskom Hrvatske u EU. “Razdoblje velikh godišnjih rastova je iza nas, primjećuje se stagnacija ili pad prihoda tvrtki i smanjenje opsega poslova. Ipak sam optimist jer je Hrvatska pripremila dobre preduvjete za ulaganja stranih investitora koji će sve više graditi, pogotovo nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju”, kaža Mladen Bunić, generalni direktor Zagorje Tehnobetona. Sličnog mišljenja je i vlasnik grupe Zagreb montaža Vlado Čović. “Događaji u svijetu i usporeno investiranje države zaustavit će rast. Preokret se može dogoditi samo s velikim povećanjem javnih investicija. Dugoročno se ne treba brinuti zbog ulaska u EU”, smatra Čović. U grupi VMD, koja je investitor isključivo u izgradnju stambenih i poslovnih objekata, pogotovo osjećaju zakone ponude i potražnje. “Naš segment tržišta stoji zbog velike ponude i male potražnje. Previše toga se izgradilo i treba se mnogo više potruditi i ponuditi kako bi se prodalo. Građevinarstvo će u sljedeće dvije godine znatno usporiti, ali i mi očekujemo promjenu nakon ulaska u EU”, kaže Antun Mikec, suvlasnik VMD-a. denko Karakaš, direktor udruge poslodavaca u graditeljstvu pri HUP-u, također očekuje lošiju godinu. Uzroke vidi u kreditnoj krizi u kojoj su banke u svijetu izgubile 400 milijardi eura, smanjenju javnih investicija i povećavanju minimalne plaće. Iako Karakaš za potpunije ocjene čeka konkretnije podatke s terena i od statistike, u situaciji vidi i nešto dobro. “Sektor je iznimno brzo rastao i blaga kriza koja će nastati ove godine imat će stabilizacijski učinak u kojem će se profilirati najbolji i najkvalitetniji”, zaključuje Karakaš.