Iako smo zdravstveno u vrlo neizvjesnim vremenima, ova je godina Hrvatskoj donijela gospodarsku stabilizaciju, a samim time i stabilizaciju poslovanja na financijskom tržištu. Sada globalno postoji neki novi izazovi, prije svega rast inflacije, kako uslijed poremećaja u globalnim lancima opskrbe, tako i zbog zaostajanja ponude ključnih resursa u odnosu na potražnju.
Još je otvoreno pitanje koliko će trajan i izražen taj cjenovni pritisak biti te kada i na koji način će na njih reagirati velike središnje banke. Ako se ti pritisci smanje, stopa inflacije stabilizira, a da se pritom Hrvatska ne nađe u situaciji primoranog lockdowna, možemo očekivati povoljne uvjete za nastavak domaćeg gospodarskog rasta i financijskog tržišta.
U tim će uvjetima od velike važnosti biti priprema Hrvatske za ulazak u eurozonu. Uvođenje eura bit će jedan od najznačajnijih događaja u novijoj hrvatskoj povijesti. Dobije li Hrvatska „zeleno svjetlo“ za uvođenje euro valute 2023. godine, izgradili smo čvršće temelje ostvarenje novih projekcija ekonomskog rasta.
U toj će pripremi biti temeljno važna zaštita potrošača, a posebno obveza dvojnog iskazivanja cijena koja će vrijediti i za sve institucije koje pružaju financijske usluge. Cilj je da se pritom spriječi neopravdano povećanje cijena kao i neispravno preračunavanje cijena kako građani prelaskom na novu valutu ne bi bili oštećeni.
O tome će Hanfa koja nadzire rad mirovinskih i investicijskih fondova, osiguranja, leasinga, faktoringa posebno voditi računa. Za to vrijeme, očekujemo i novu regulativu o objavama o održivosti u sektoru financijskih usluga. Doprinos hrvatskog tržišta kapitala razvoju održive ekonomije će se najbolje vidjeti u tome kako će investitori usmjeriti svoj novac.
Naše je očekivanje da će nove generacije koje su okolišno i socijalno osvještenije birati upravo takve dionice i fondove. Tu vidimo velik potencijal za promjene kod naših kompanija koje trebaju promijeniti svoje poslovne modele tako da budu održivi i to na transparentan način kroz svoje objave predstaviti investitorima. Hrvatska već ima veliku prednost u tome da nema puno crne industrije, ali svi sudionici moraju pokazati da imaju strategiju poslovanja koja je ekološki održiva, socijalna i upravljački uključiva.
Fondovi koji imaju strategiju ulaganja prema održivim sektorima na svjetskoj razini ostvarili su puno bolje prinose i privukli puno više investitora u razdoblju od izbijanja pandemije od tradicionalnih fondova.
Također, sentiment prema tržištu kapitala se u EU mijenja, a gospodarstvo sve više traži nove investitore željne ulaganja, a ne samo financiranje putem EU fondova ili kroz bankarske kredite.
Samo u prvoj polovici 2021. na europskim dioničkim tržištima lansirane su 182 inicijalne javne ponude (IPO) u vrijednosti od 19 milijardi eura, što je povijesni polugodišnji rast na europskim burzama. Nova izdanja bude nadu da bi se broj izdavatelja i ulagača na burzi i ovdje mogao povećati.
No, treba vratiti povjerenje u domaće tržište. Riječ je i o reguliranom financiranju i ulaganju u okviru kojeg su propisana pravila igre i zaštita svih ulagača i takvu priliku za jačanje gospodarskog rasta, ali i rast financijske imovine građana trebamo iskoristiti.
Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga
