U ovoj godini hrvatska menadžerska scena ostala je bez nekoliko zvučnih imena. Otišli su tako i neki ljudi koje smo već odavna počeli poistovjećivati s kompanijama koje vode. To ponajprije vrijedi za Franju Lukovića, povučenog menadžera koji Zagrebačku banku vodi 23 godine.

Brigu o toj banci preuzeo je još ratne 1991. Mijenjale su se vlade, odlazili su i dolazili i premijeri i predsjednici, a Luković je svakog od njih nadživio na mjestu čelnog čovjeka velike banke. Ostao je na poziciji i kad se Zaba privatizirala i mirno čeka 2015., kada će ga zamijeniti Miljenko Živaljić, menadžer koji još od 2007. sjedi u Upravi Zabe.  Otišao je još jedan od onih koje pamtimo još iz ratnih vremena. Nekadašnji povratnik iz Kanade Ivica Mudrinić još je 1992. postao član Upravnog odbora tadašnjeg HPT-a (Hrvatska pošta i telekomunikacije).

Kao istaknuti HDZ-ovac nekoliko je godina bio ministar pomorstva, prometa i veza, potom je vodio HRT, a 1999. postaje prvi čovjek HT-a. Na toj je funkciji ostao i nakon dolaska novog vlasnika, Deutsche Telekoma. U njegovih 15 godina vlasti kompanija je promijenila devet predsjednika NO-a, no predsjednik Uprave cijelo je to vrijeme bio samo jedan, Ivica Mudrinić, koji karijeru nastavlja u Deutsche Telekomu. Još jedan ratni ministar ove je godine napustio dugogodišnju menadžersku poziciju. Jure Radić, nekoć ministar razvitka i obnove Vladi RH, vodio je Institut IGH sedam godina, od 2007. pa do 2014. Doduše, niti Radić nije u potpunosti napustio IGH, nego ostaje u toj kompaniji na položaju predsjednika nadzornog odbora.

Od onih koji karijeru nisu počeli kroz politiku treba spomenuti Tomislava Vuića: nakon čak 18 godina provedenih u Erste banci prihvatio je novi izazov i mjesto predsjednika Uprave državnog HPB-a.  Nakon također respektabilnih sedam godina, Gordan Pajnić odlazi s mjesta predsjednika Uprave Belja, iz kojeg odlazi, ali ne napušta koncern Agrokor. Naslijedio ga je Dalibor Poznić, Agrokorov provjereni kadar s bogatim iskustvom u Konzumu, gdje je godinama vodio veleprodaju i distribuciju tog maloprodajnog lanca. Nove čelnike dobile su još neke važne kompanije: Croatia osiguranje, Petrokemija, HŽ Infrastruktura, Vipnet, Dalekovod ali i HGK, HUP. 

Luka Burilović, HGK  
Pojava Luke Burilovića na čelu Hrvatske gospodarske komore (HGK), nakon Nadana Vidoševića, a posebice njegova pobjeda favoriziranog Damira Kuštraka u drugom krugu natjecanja, donijela je Komori pravi nemir. Razlog nije nastavak reformi, koje su u Komori započele i prije Burilovićeva formalnog preuzimanja, koje je pokrenula privremena šefica HGK Sabina Škrtić, pomoćnica ministra gospodarstva. Razlog nemira jest činjenica da jednom od ministara, Gordanu Marasu, Burilović nikako ne sjeda. Nije tajna, Burilović je član HDZ-a, za čijeg je mandata u Banskim dvorima Burilović bio i pomoćnik ministra poljoprivrede Petra Čobankovića. U Komoru je, pak, Burilović stigao iz županjske Sladorane, u kojoj je bio glavni menadžer osam godina. Maras je Burilovića najprije pokušao srušiti kroz otvaranje pitanja ispunajvanja kriterija za poziciju predsjednika Komore, dvojeći zadovoljava li njegovo iskustvo vlasnika i direktora tvrtke Agrotehna u rodnom Lipovcu u ratnim godinama, prije nego što je bio zamjenik načelnika općine Nijemci, tražene standarde. Tijela Komore nisu prihvatile njegove kritike. Burilović je od travnja preuzeo Komoru, proveo "clean start", izašao s programom restrukturiranja i smanjenja broja zaposlenih. Aktivnosti Komore pod Burilovićevim vodstvom bitno su intenzivirane, a primijetno je i oštro postavljanje Komore prema aktivnostima Vlade na dnevnoj bazi. Time Burilović dodatno potpaljuje Marasa da nastavlja s pokušajem stavljanja HGK pod svoju kontrolu, čijim planom Burilović teško može dočekati prvu godišnjicu mandata u HGK.

Tomislav Vuić, HPB
Karijeru izvan treće po veličini aktive Erste & Steiermärkische banke nakon 18 godina odlučio je nastaviti član Uprave Tomislav Vuić. Mandat u Ersteu okončao je početkom lipnja, da bi nakon ljeta preuzeo kormilo nad posljednjom velikim kreditorom u vlasništvu države, Hrvatskom poštanskom bankom. U HPB-u ga čeka obiman posao; banci najprije treba hitna kapitalna potpora jer su repovi iz afere Bankomat iz 2009. rezultirali novim rezervacijama i gotovo 410 milijuna kuna gubitka. Stabilizacija banke je nužna želi li država ponovno pokrenuti proces prodaje u 2015., a posebno želi li postići iole razumnu cijenu budući da je upravo preniska cijena bila razlog zašto je država odustala od prodaje krajem 2013.

Jure Radić, IGH
U svibnju ove godine dugogodišnji čelnik IGH Jure Radić dao je ostavku na poziciju predsjednika Uprave Instituta IGH. Iako više nije predsjednik Uprave, Radić je ostao zaštitno lice te tvrtke jer je prešao u Nadzorni odbor, koji ga je pak izabrao za svojeg predsjednika. Predsjednik Uprave postao je Željko Grzunov, a uz njega u tom tijelu sjedi još jedan član, Ivan Paladina, te 10 prokurista. Do promjena je došlo nakon što je u hrvatsku građevinsku tvrtku ušao ruski biznismen Sergej Gljadelkin. Gljadelkin je vlasnik grupe trgovačkih društava koja ima više od 20 članica. Krovna holding kompanija, austrijski Avenue Holdings, čiji je Gljadelkin većinski vlasnik, ostvaruje godišnji konsolidirani prihod od 500 milijuna dolara.

Franjo Luković, Zagrebačka banka  
Prošla godina ostat će u bankarskim analima zabilježena kao godina odlazaka bankarskih veterana. U veljači 2015. iz Zagrebačke banke s čelne pozicije nakon 24 godine odlazi Franjo Luković. Samo po stažu Luković je jedan od najdugovječnijih bankarskih šefova u Europi čija je fotelja godinama bila neupitna zbog liderske pozicije institucije čija je aktiva premašila 107 milijardi kuna i koja je suvereno držala više od četvrtine tržišta. Premda se odlazak objašnjavao umirovljenjem, Luković se okrenuo poduzetničkim vodama. Sredinom godine postao je suvlasnik bjelovarske tvrtke Data Link koja se bavi proizvodnjom LED rasvjete. Lukovićev nasljednik na čelu Zabe je Miljenko Živaljić, koji je od 2007. član Uprave Zagrebačke banke, u kojoj je bio zaposlen od 2006. Prethodno je radio u Francku, na HRT-u, u INA-OKI-ju.

Sanel Volarić, Croatia osiguranje
Croatia osiguranje u travnju je dobilo novu Upravu. Za predsjednika NO-a izabran je mr. Ante Vlahović, predsjednik Uprave Adris grupe, a za zamjenika predsjednika NO-a Mladen Blažević. Članovi NO-a su i prof. dr. Josip Tica, Plinio Cuccurin, Branko Zec, Roberto Škopac, te Miroslav Hrašćanec kao predstavnik radnika. Nadzorni odbor potom je imenovao novu Upravu, koju čine Sanel Volarić, Nikola Mišetić i Andrej Koštomaj. Sanel Volarić diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i magistrirao s temom: "Utjecaj projektnog ureda na konkurentnost osiguravajućih društava". Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu stekao je i zvanje magistra znanosti iz područja informacijske tehnologije. Poslovno iskustvo stjecao je u Privrednoj banci Zagreb, Allianzu ZB Zagreb. Posljednje četiri godine obnašao je funkciju zamjenika regionalnog člana Uprave za operacije Allianz SE sa sjedištem u Munchenu.

Renata Suša, HŽ Infrastruktura
Nakon što je sredinom godine ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić smijenio četiri od ukupno pet članova uprave HŽ Infrastrukture, za novu šeficu te državne tvrtke odabrao je 33-godišnju Renatu Sušu. Renata Suša na tu poziciju dolazi iz tvrtke Nova europska ulaganja, u kojoj je bila potpredsjednica za investicije, a vodila je i hrvatski ured fonda NCH Capital koji želi graditi golf-terene na Srđu pokraj Dubrovnika. Prije je radila u Colliers Internationalu, Hypo Alpe Adria Banci te u Deloitteu. Iz Uprave HŽ Infrastrukture otišli su predsjednik Darko Peričić te članovi Nikola Ljuban, Marko Car i Rene Valčić. Ivan Vuković i dalje je ostao u Upravi te tvrtke.

Ivica Mudrinić, HT 
Novi čelnik Hrvatskog telekoma (HT) Davor Tomašković otvorio je novo poglavlje u razvoju najvećeg operatera u Hrvatskoj. Gotovo cijelo vrijeme otkako se država izborila za nezavisnost, točnije posljednjih 15 godina, tvrtku je vodio Ivica Mudrinić. To se promijenilo s 1. siječnja 2014. godine. Tomašković je prethodno više od sedam godina bio predsjednik Uprave TDR-a. Karijeru je počeo prije šesnaest godina u McKinseyju. U 2002. godini prelazi u Hrvatski telekom, gdje postaje direktor za korporativnu strategiju i poslovni razvoj. Dubinsko razumijevanje rada HT-a i telekoma pomoglo mu je da se izbori za aktualnu funkciju. Dvije godine kasnije prelazi u Tisak, na mjesto predsjednika Uprave, a zatim dvije godine kasnije u TDR.

Gordana Deranja, HUP  
Dvadeset i jednu godinu nakon osnutka Hrvatska udruga poslodavaca (HUO) prvi put na čelu ima predsjednicu. Gordana Deranja dolazi iz pulskog Tehnomonta, predsjednica je Uprave toga brodogradilišta . Karijeru je počela graditi u Tehnomontu još od 1985., nakon završenog studija ekonomije. Startala je na poslovima u računovodstvu, u kojemu vrlo brzo postaje i voditeljica, da bi već 1995. bila predsjednica u NO-u u presudnim vremenima pretvorbe i obrane tvrtke od raznih interesa. Tehnomont je ostao u rukama radnika i menadžera, a nekoliko godina nakon toga Deranja preuzima upravljanje tvrtkom u uvjetima blokirade računa, s dugovima većim od sto milijuna kuna i bez dobavljača. No, uspijeva osigurati tržište i opstanak tvrtke. Istim receptom na koji sada poziva Vladu: brze reforme, bolni potezi koji uključuju ukidanje svega što stvara gubitke, pa i otkaze radnicima. Već nekoliko godina stabilizira tvrtku, a ulaskom novih vlasnika osiguran je opstanak tvrtke. Tehnomont je među rijetkim škverovima koje nisu mučili problemi ugovaranja poslova. Deranji je to među ostalim ove godine u ruke donijelo i titulu menadžera godine. Naslijedivši Ivicu Mudrinića, Deranja u HUP-u intenzivno zaziva hitno odustajanje od odgađanja strukturnih reformi i traži zaokret u ekonomskoj politici i poboljšanje uvjeta za investiranje. Budući da je u Puli navikla biti "persona non grata", nije joj problem, ako treba, biti i u Zagrebu. Od preuzimanja kormila primila se upozoravanja Vlade da više nema vremena za odgode. "Svaki mjesec, a kamoli godina, bez promjena vodi nas u daljnje duboko propadanje i rezultirat će još težim posljedicama. Na rješavanju krize mora se raditi danonoćno i bez političkih kalkuliranja, kao da je prva, a ne zadnja godina mandata", poručuje Vladi.

Dalibor Poznić, Belje
Nadzorni odbor Belja d.d. iz Darde, koje posluje kao dio Agrokora, razriješio je nakon sedam godina dužnosti predsjednika Uprave Gorana Pajnića i to zbog njegova prelaska na mjesto izvršnog direktora za poljoprivredu unutar istog koncerna. Za novog predsjednika Uprave Belja izabran je 43-godišnji Dalibor Poznić, dosadašnji izvršni direktor područja Veleprodaje i distribucije u Konzumu. Poznić je na novu dužnost u Belju stupio 1. kolovoza.

Ratomir Ivičić, HTZ
Godina 2014. bila je turbulentna u Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ): nakon smjene Meri Matešić u proljeće, za novog direktora potkraj ljeta izabran je Ratomir Ivičić, poznat kao nekadašnji direktor Brijuni rivijere koji je u HTZ došao s mjesta zamjenika ministra turizma. Pred Ivičićem je mnogo izazova, od reorganizacije cijelog sustava turističkih zajednica koje trebaju djelovati kroz destinacijski menadžment te organizacije Glavnog ureda u skladu s novim strateškim marketing planom, pa do uvođenja novog brenda hrvatskog turizma i novih oblika suradnje na stranim tržištima.

Jirí Dvorjančanský, Vipnet
U kolovozu je čelnu funkciju u Vipnetu preuzeo Jirí Dvorjančanský. Zamijenio je Mladena Pejkovića, koji je na čelnoj poziciji drugoga najvećeg mobilnog operatera u Hrvatskoj bio šest godina. Dvorjančanský je prethodno vodio marketing Telefónice u Češkoj. Karijeru u telekom industriji počeo je prije 15 godina kao direktor prodaje T-Mobilea u Češkoj. Tri godine kasnije promoviran je u izvršnog dopredsjednika marketinške divizije operatera. Šest godina kasnije Deutsche telekom ga ponovo promovira na korporativnoj ljestvici, ovaj puta u sam vrh. Tako u 2009. dolazi u Upravu T-Mobilea u Njemačkoj, gdje postaje izvršni dopredsjednik marketinške divizije. Nakon toga postaje stariji potpredsjednik međunarodne divizije prodaje, marketinga i službe za korisnike Deutsche Telekoma, što je radio sve do 2010. godine.

Paško Vela, Dalekovod
Nakon burnog procesa najzvučnije hrvatske predstečajne nagodbe, one zagrebačkog građevinskog diva Dalekovoda, ta tvrtka je okončanje nagodbe dobila i novo vodstvo. Novi predsjednik Uprave od početka rujna je Paško Vela. Agencija za ljudske resurse provela je za Dalekovodov Nadrzorni odbor evaluaciju postojećeg menadžmenta tvrtke, kao i tržišno istraživanje. Izbor je pao na Velu zbog bogatog iskustva i rezultata u velikim kompanijama. Primjerice, bio je član Uprave u AD Plastiku i sisačkoj Željezari, dok je prije ulaska u Dalekovod vodio tvrtku Ferro-Preis u austrijskom vlasništvu. Osim Vele, uz njega su u novu Upravu ušili i Željko Lakić, novi član Uprave za inženjering i proizvodnju, koji je isti posao radio u Upravi tvrtke potkraj 90-ih. Na novu dužnost stupila je i Adrijana Raković, iz tvrtke Đuro Đaković Termoenergetska postrojenja, koja je nova financijašica.

Željko Kukurin, Valamar Rivijera
Slijedom vlasničkih transakcija u najvećim turističkim kompanijama, Željko Kukurin s mjesta predsjednika Uprave umaškog Istraturista preuzeo je vodeću poziciju u Valamar Rivijeri, dok je na mjesto šefa uprave Istraturista postavljen Ronald Korotaj, dosadašnji šef korporativnih i pravnih poslova u Plavoj laguni.To je svojevrstan povratak Kukurina u Valamar, gdje je i počeo karijeru 2000. godine u Rivijeri Poreč, članici grupacije Valamar. Nakon toga 2004. godine pridružuje se timu Valamar hotela i ljetovališta, gdje osniva i razvija funkciju direktne prodaje i marketinga. Istraturist je Kukurin vodio pet godina.

Nenad Zečević, Petrokemija
Nadzorni odbor kutinske Petrokemije odlučio je u studenome prekinuti mandat Upravi te kompanije predvođene Draganom Marčinkom, te je imenovana nova Uprava koju sada vodi Nenad Zečević. Članovima Uprave imenovani su i Antonija Perošević Galović, Tamara Pernar te Vladimir Fresl. Mandat imenovanim članovima Uprave traje točno godinu dana, odnosno do sredine studenog 2018.