Novi problem s kojim će se elektroenergetske kompanije sve više suočavati bit će globalno zatopljenje, upozoravaju britanski znanstvenici. Prema studiji meteorološke službe Met Office, visoke temperature će u nadolazećim godinama onemogućiti normalan dotok električne energije, a kompanijama će prouzrokovati dodatne troškove, što bi se u konačnici moglo odraziti na potrošače putem viših cijena struje. Unatoč mnogim projekcijama utjecaja globalnog zatopljenja na svjetsku privredu posljednjih godina, tek je sada izrađena detaljna studija o posljedicama rastućih temperatura na energetski sektor. Kako ističu njeni tvorci, proizvodnja električne energije naći će se na posebnom udaru. “Više temperature i veća gustoća zraka mogle bi ograničiti količinu električne energije koja se prenosi kabelima”, kaže Barry Gromett, glasnogovornik Met Office-a. “Zanimljivo je da su plinske turbine u elektranama manje učinkovite pri višim atmosferskim temperaturama, što bi moglo prisiliti energetske kompanije na gradnju novih generatorskih kapaciteta”, kaže Gromett. Prema njegovim riječima, temperature će do kraja stoljeća porasti za oko šest stupnjeva što bi moglo rezultirati višom razinom mora, slijedom čega će mnoge elektrane smještene na obalama biti potopljene. Nadalje, u Međunarodnoj energetskoj agenciji (IEA) procjenjuju da će elektroenergetske tvrtke u sljedeće 24 godine utrošiti približno 800 milijardi eura u obnovu zastarjelih pogona, a troškovi uzrokovani globalnim zatopljenjem višestruko će uvećati ovaj iznos.

Kako bi osigurale dovoljne zalihe električne energije, mnoge europske zemlje razmišljaju o ponovnom okretanju nuklearnim elektranama. Njemačka je, primjerice, u travnju najavila investicije u vrijednosti 40 milijardi eura radi pokrivanja sve veće potražnje. A upravo neizvjesnost oko budućih isporuka energenata dovela je i do svojevrsne krize unutar Europske unije. Naime, sljedeće godine bi trebalo doći do potpunog otvaranja energetskog tržišta EU-a, međutim, najavljenu liberalizaciju uvelike bi mogao usporiti val protekcionističkih mjera pojedinih država članica. S približavanjem 2007. godine mnoge su kompanije krenule u prekogranična preuzimanja radi što snažnijeg pozicioniranja na budućem zajedničkom tržištu. I dok s jedne strane podupiru inozemne akvizicije, vlade u velikom broju slučajeva kod kuće imaju druga pravila. Tako je energetski sektor u Španjolskoj i Francuskoj izuzet od stranih preuzimanja uz istodobno nastojanje spajanja tamošnjih vodećih tvrtki. Sve to dovelo je do paradoksalne situacije u kojoj Europska komisija strahuje od stvaranja monopola nepunih godinu dana prije otvaranja tržišta kojeg je svrha upravo onemogućavnje monopolističkog ponašanja. Međutim, niti jedna vlada ne želi riskirati s potencijalnom nestašicom struje čija bi cijena i nakon liberalizacije mogla znatno porasti. Netom objavljena studija o utjecaju globalnog zatopljenja na proizvodnju samo bi dodatno mogla pojačati napetosti. Premda u EU postoji prilično stroga regulativa u pitanju emisije štetnih plinova, velikim dijelom proizvedenih upravo putem elektrana, uskoro bi moglo doći do znatnih izmjena. To će biti jedna od glavnih točaka na energetskoj konferenciji što se idućeg tjedna održava u Francuskoj, a koja je sazvana upravo zbog samouništavajućeg efekta elektroenergetskih kompanija.