Na tržište hrane snažno utječe cijeli niz faktora. Nesigurnost je velika i prognoze o kretnju cijena su osjetljive te je teško da se mogu sa sigurnošću utvrditi svi utjecaji koji će prevladati na razinu cijena kod nas, pa i na tržištu Europske unije.

Osim globalnih kretanja, na cijene hrane značajno utječe i kupovna moć per capita koja je u Hrvatskoj, prema podacima Eurostatu, u 2020. godini bila za 45 posto manja u odnosu na EU prosjek.

Za razliku od kupovne moći stanovništva, cijene hrane na hrvatskom tržištu su od europskog prosjeka niže svega šest posto. Cijene hrane u otkupu su realno i niže jer moramo uzeti u obzir da Hrvatska u odnosu na druge zemlje EU ima viši PDV na hranu.

Nabujala potražnja

Na kretanje cijena mesa, mesnih prerađevina te mlijeka, kao i na cijene žitarica i uljarica, snažno utječu kretanja na globalnoj razini. Velika potražnja, naročito u Kini, za žitaricama, uljaricama, stočnom hranom te nekim vrstama mesa, utječe na uzlazni rast cijena na svjetskom i EU tržištu, a to se prelijeva i na naše tržište.

Na rast žitarica utječe i velika potražnja američke industrije biodizela, ali i neizvjesnost oko daljnje razine proizvodnje i trgovinskih tijekova koji mogu biti poremećeni ovisno o pandemiji.

Proizvodnja i prerada mesa lani su bili ugroženi zbog poteškoća pri kupnji proizvodnih inputa, poput hrane za životinje, ograničenja u prijevozu živih životinja, prelaska granice, pristupa stručnim uslugama i radnoj snazi te ograničenja u isporuci mesa i mesnih prerađevina na tržište.

Cijene mesa i mesnih prerađevina također su varirale zbog jaza u ponudi i potražnji, uglavnom zbog panične kupnje i ograničenja pri potrošnji u segmentu ugostiteljstva. To je dovelo do povećanja potrošnje nekih vrsta mesa koji se više troše u kućanstvu kao piletine i svinjetina, a pada potrošnje junetine i janjetine koje se troše više u HORECA kanalu. Utjecaj na razinu zaliha tih proizvoda i cijene imat će i rezultati žetve ratarskih kultura.

Iako je proizvodnja ovčjeg mesa u EU stabilna, na europskom tržištu dolazi do nedostatne ponude i visoke cijene zbog trenutne trgovinske situacije između Unije i Velike Britanije te zbog toga što veliki proizvođači – Novi Zeland i Australija ponudu preusmjeravaju prema Aziji, jer su troškovi prijevoza snažno rasli.

Na domaćem tržištu smo lani imali velike viškove janjetine, a za očekivati je da će ove godine uslijed pojačane turističke potrošnje rasti i potrošnja te vrste mesa.

Analiza usporedba trendova sirovina za stočnu hranu pokazuje da je u prvih pet šest mjeseci došlo do enormnog rasta cijena posebice kukuruza, sojinog zrna te suncokretove i sojine sačme.

‘Uzlet’ na domaćem tržištu

Državni zavod za statistiku objavio je za prvo tromjesečje povećanje indeksa stočne hrane u RH za 24 posto, a takav trend je nastavljen pa su krmene smjese uglavnom rasle do 20 posto u odnosu na prošlu godinu, dok kod krmnih smjesa za piliće taj rast kod nekih kategorija bilježi i povećanje do 35 posto.

Očekuje da će se proizvodnja svinjskog mesa u EU nastaviti povećavati te tako nadoknaditi proizvodnja koja je u nekim zemljama bila smanjena zbog afričke svinjske kuge. Na cijenu svinjetine najviše će utjecati potražnja za svinjskim mesom s kineskog tržišta. Tako da je ove godine cijena svinjetine od početka godine rasla, ali je niže od cijene koja je bila tijekom prve polovine lani.

U Hrvatskoj su cijene svinjetine uglavnom pale u odnosu na cijene iz istog razdoblja prošle godine ovisno o vrstama mesa, 8-15 posto te trend za sada pokazuje smanjenje cijena svinjetine.

Za razliku od svinjetine cijene teletine i govedine u EU su u porastu. Ovisno od vrste mesa rast cijena se kreče do 10 posto, a žive životinje čak i preko 15.

U Hrvatskoj su do kraja srpnja cijene junećeg mesa rasle nešto sporije nego u EU, 3-5 posto, ali su cijene živih životinja narasle 10 – 20 posto u odnosu na lani. Bilježimo i blagi porast cijena pilećih trupova na domaćem tržištu u prvoj polovici godine koja je bila viša u odnosu na cijene s početka godine za 5,7 posto, a u odnosu na cijene godinu dana ranije za 2,17.

S obzirom na trenda kretanja cijena na tržištu EU mogli bismo zaključiti da možemo očekivati i povećanje cijena pojedinih kategorija proizvoda mesa, mlijeka i jaja i na našem tržištu.

Zasad se u Hrvatskoj, vrlo visoki rast cijena sirovina, stočne hrane i ostalih imputa nije prelio na cijene ni u otkupu, ni u veleprodaji stočarskih proizvoda, mesa i mlijeka tako da su marže proizvođača vrlo niske i pritisak na povećanje cijena će biti izražen.