Nastavlja se kriza svjetske brodogradnje: procjenjuje se kako će ove godine biti isporučeno samo 60 posto naručenih brodova. Ostale narudžbe bit će prolongirane ili jednostavno otkazane. Situacija na svjetskom tržištu definitivno ne pomaže domaćoj brodogradnji koja, osim s globalnim izostankom potražnje, muku muči i s restrukturiranjem i nedavnom privatizacijom. Svi se slažu da je u proteklom desetljeću bilo previše gradnje novih brodova.

Danak glomaznoj floti
Osim pulskog Uljanika, koji prema posljednjim informacijama radi sedam brodova, ostala brodogradilišta gotovo imaju potpuno prazne knjige narudžaba. Privatizirani Brodotrogir i Brodosplit imaju naručen po jedan brod, no investitor je u oba slučaja sam vlasnik, Danko Končar, odnosno Tomislav Debeljak. Razlog je prozaičan: u nedostatku narudžaba brodova i drugih proizvodnih programa vlasnici žele očuvati tehnologiju i simboličnu proizvodnju. Riječko brodogradilište 3. maj ostalo je pak bez narudžaba za već "upisanih" sedam brodova za švedskog naručitelja. Prema podacima iCapitala, investicijskog portala u vlasništvu brokerske kuće Inter capitala, ukupna nosivost svjetske flote brodova za rasute terete (dry bulk) na kraju 2012. iznosila je 679,4 milijuna bruto registarskih tona (DWT). Od toga je 85,1 milijun tona raspoređeno na Handysize brodove, 42,3 milijuna DWT na Handymax brodove, zatim 97,1 milijuna DWT na Supramax brodove te više od 450.000 milijuna tona nosivosti na Ultramax, Panamax i Capesize brodove."U analizama brodarskoga sektora često se govori o problemu povećanja flote. Naime, u odnosu na 2007. godinu flota brodova za rasute terete gotovo se udvostručila.

Kad bi sve stvari ostale nepromijenjene, isplovljavanje preostalih brodova stvorilo bi dodatno povećanje ponude dry bulk brodova te na taj način dodatno srušilo cijene vozarina.No, realnije je očekivati otkazivanje dijela narudžaba kao u prethodnim godinama. I u 2013. najvjerojatnije neće doći do isporuke svih naručenih brodova. Zamjetan je i trend smanjenja broja novonaručenih brodova u posljednje dvije godine. Konkretno, u 2012. godini ugovoreno je novih brodova ukupna kapaciteta  22,5 milijuna tona , što je u odnosu na 2011. pad od 45 posto, dok u odnosu na 2010. pad iznosi 77,8 posto", ističu u iCapitalu. Drugi faktor koji ima važan utjecaj na stanje flote brodova za rasute terete povlačenje je dijela brodova iz uporabe. Smatra se da je iskoristivi životni vijek broda 25 godina, a trenutačno je oko 17 posto dry bulk flote starije od 20 godina te 11 posto starije od 15 godina, što potencijalno predstavlja oko 170 milijuna DWT-a za amortiziranje odlaganjem starih brodova u rezališta. Prošle je godine u strukturi svih prevezenih suhih rasutih tereta oko 27 posto činila željezna rudača, a oko 25 posto ugljen. Budući da prolazi snažan zamah u industrijalizaciji, najveći svjetski uvoznik te robe jest Kina i daljnja potražnja za brodarskim prostorom u najvećoj mjeri ovisit će o kineskoj potražnji za tom robom.

Kineske zalihe
Zalihe kineske željezne rudače osjetno su počele rasti početkom 2007. godine, što je bio jedan od glavnih faktora rasta vozarina u 2007. i 2008. Nakon vrhunaca postignutoga u drugoj polovici 2008., kineske zalihe željezne rudače zabilježile su pad, što je dovelo do rekordno niskih razina vozarina potkraj 2008. i početkom 2009. godine. Zbog pada cijene željezne rudače i uvođenja stimulativnog paketa za pomoć gospodarstvu u visini od 586 miljardi dolara došlo je do rasta kreditiranja i povećanja potražnje za proizvodima od čelika, što je Kina iskoristila i povećala količine zaliha željezne rudače. Trenutačno stanje kineskih zaliha željezne rudače pokazuje negativan trend. Ako to povežemo s rastom kineskoga gospodarstva u idućim godinama, ne bi trebalo doći do daljnjeg smanjenja kineskih zaliha željezne rudače. Dapače, i dalje se očekuje povećanje potražnje za čelikom, kao posljedica nastavka izgradnje i potražnje za dobrima koja sadrže čelik, poput automobila. Kao otegotna okolnost po potražnju za sirovinama često se spominje zaoštravanje kineske monetarne politike. Unatoč tome, smatra se da će moguće zaoštravanje biti usmjereno ponajprije na sprječavanje daljnjeg širenja špekulativnog balona, a ne rasta gospodarstva.

Konkretno, prema procjenama Deutsche banke, u 2013. i 2014. kinesko gospodarstvo trebalo bi rasti po stopi od 8,2, odnosno 8,9 posto.Da je nešto "trulo" u svjetskoj brodogradnji, pokazuju i podaci o cijenama novih i rabljenih brodova. Ako se uzme okvirna cijena novogradnje od 50 milijuna dolara, prije pet godina, u jeku rasta svjetske trgovine, brodovlasnik koji je želio biti konkurentan nije mogao čekati od 18 do 24 mjeseca na novi brod koji mu je trebao odmah. Zbog toga je naglo porasla cijena rabljenih brodova, koji su se prodavali i po 60 milijuna dolara. Danas pak, kad se novi brodovi kupuju na kapaljku, rabljeni se mogu dobiti za maksimalno 25 milijuna dolara jer je potražnja za njima neznatna. Zbog toga su mnoga brodogradilišta slamku spasa pokušala pronaći u djelatnostima poput energetike. Najdalje je u tome otišlo korejsko brodogradilište Samsung, koje danas veći udio prihoda ostvaruje od vjetroelektrana nego od samih brodova. Činjenica je da je riječ o koncernu Samsug, koji je lider na mnogim područjima napredne tehnike i elektronike, a sve više i energetike. 

Domaće vjetroelektrane
O vjetroelektranama se već dugo govori kao o spasu i za domaća brodogradiliša, no stvari se još nisu pomaknule s mrtve točke. Riječ je o srodnoj tehnologiji, a najrealnije je da će to prvo zaživjeti u Brodosplitu, čiji vlasnik, DIV Tomislava Debeljaka, ima ozbiljne planove na tom području. Brodosplit već godinama sudjeluje i na tzv. nebrodograđevnom tržištu u nizu energetskih, građevnih i drugih projekata, za što ima i kadrovske i tehnološke mogućnosti. Jedan od posljednjih takvih projekata u Brodosplit-Brodogradilištu specijalnih objekata bila je izrada 20 stupova za vjetroturbine za vjetropark na brdu Jelinak pokraj Marine. Brodosplit, kao i gotovo sva ostala domaća brodogradilišta, zasigurno ima industrijski potencijal koji dopušta da opseg poslova u nebrodograđevnom dijelu bude i puno veći, no nedostatak investicija onemogućavao je takav iskorak. S privatizacijom i svježim kapitalom napokon bi se moglo napraviti više i na tom području. 

Restrukturiranje

Dodatni EU monitoring za 3. maj

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak potvrdio je da je prispjela potvrda Europske komisije za plan preustroja riječkoga brodogradilišta 3. maja, odnosno da je plan preustroja prošao, iako je Komisija dosta dvojila o njegovoj održivosti. Vrdoljak je objasnio da je bilo teže nego što je očekivao te da Europska komisija ima dodatni zahtjev za posebno nadziranje ostvarivanja plana preustroja, što će obavljati predstavnik EU. Ocijenio je da je to prihvatljivo te da i Vlada treba nadzirati planove preustroja i u drugim brodogradilištima. Još se mnogi detalji u vezi s preustrojem 3. maja, dodao je, moraju tek usklađivati i dogovarati.