Od 57 društava od strateškog i posebnog interesa za RH 42 ih je u prvih devet mjeseci prošle godine ostvarilo dobit, a ako slično potvrde i završni računi to će značiti da se poslovanje kreće u dobrom smjeru, uz potrebu povećanja investicija koje su bile manje od planiranih.

Istaknuo je to u petak predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) Mladen Pejnović na susretu s novinarima.

Naveo je da su prihodi svih 57 analiziranih društava od strateške važnosti iznosili za prvih devet mjeseci prošle godine 54,8 milijardi kuna, što je gotovo 6 posto manje nego u istom razdoblju 2013., ali su istodobno smanjeni i rashodi za 8,1 posto, na 51 milijardu kuna.

Neto dobit 42 društva za devet mjeseci prošle godine porasla je na 4,1 milijardu kuna ili za čak 43 posto u odnosu na isto razdoblje 2013., a među onima s dobiti najveću od 2 milijarde kuna imala je Grupa Hrvatska elektroprivreda (HEP).

Slijedi DAB s 383,1 milijun kuna dobiti, Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata sa 164 milijuna kuna te HBOR s 141,3 milijuna kuna dobiti, što čini 64,3 posto udjela u ukupno ostvarenoj dobiti.

S druge strane, 13 društava je ostvarilo gubitak u ukupnom iznosu od milijardu kuna, pri čemu su najveće gubitke, od 410 milijuna kuna zabilježile Hrvatska poštanska banka (HPB), 287 milijuna kuna Petrokemija, 169 milijuna kuna Croatia osiguranje te 69,6 milijuna kuna HŽ Cargo, a ta su društva, kako je kazao Pejnović, lani i povećali svoje gubitke.

Ono što je istaknuo jako dobrim rezultatom poduzetih restrukturiranja u strateškim društvima je što je u njima zaustavljena tendencija neprestanog i nepotrebnog zapošljavanja, pa je tako broj zaposlenih ukupno smanjen za 5,2 posto, na njih 79.223.

Još je boljim podatkom izdvojio što su troškovi zaposlenih ukupno smanjeni za 8,5 posto, na 8,1 milijardu kuna.

Investicije smanjene i treba ih potaknuti

"Ono što nije zadovoljavajuće ili se može reći da je mana u strateškim društvima za prvih devet mjeseci prošle godine su 16,1 posto manje investicije u odnosu na isto razdoblje prethodine godine ili na 6,3 milijarde kuna, što pokazuje da im se očito nije pridavalo dovoljno pažnje i o tome će se morati voditi više brige", poručio je Pejnović.

Dodavši da novac nije problem, jer ga od dobiti ima, Pejnović je problemom označio nedostatak pripremljenih projekata i stručne pripreme za što su odgovorne uprave društava.

"Da su investicije bile samo milijardu više nego što su iznosile, rezultat poslovanja strateških društava mogao bi se označiti dobrim, ali kako to nedostaje očito restrukturiranje treba dati još neke rezultate", kazao je Pejnović.

Iznio je primjere HEP-a koji je u prvih devet mjeseci prošle godine investirao tek nešto malo više od 40 posto planiranog za to razdoblje, Hrvatske vode tek oko 29 posto od plana, dok su najviše i očekivano podbacile Hrvatske autoceste (HAC) s 62 posto manjim investicijama nego u istom razdoblju godine prije.

Ni Hrvatske ceste nisu investirale ni 30 posto od planiranog te je očito da su cestarska društva 'iscrpljena' i da jednostavno više nemaju mogućnosti, ocijenio je Pejnović.

"Definitivno se vide rezultati restrukturiranja strateških društava u dobiti i kod troškova zaposlenih, ali i nedostatci kod investicija, pogotovo najvećih poput HEP-a, INA-e, ali i drugih", zaključio je Pejnović.

Do lipnja nova uredba o imenovanjima uprava

Na susretu s novinarima u DUUDI-ju rečeno je i da je zadnji, šesti nacrt uredbe o imenovanjima uprava državnih tvrtki nakon analiza Europska komisija ocijenila pozitivnim te se očekuju njihovi daljnji savjeti, a osnova je i dalje da bi se za izbor predsjednika i članova uprava angažirale specijalizirane agencije ili 'head hunteri' pri čemu će najvažnije biti transparentnost izbora, izbjegavanje sukoba interesa i stručnost.

Prema planu upravljanja državnom imovinom za ovu godinu ta bi uredba trebala postati operativna do kraja prve polovice ove godine, što je, kako vjeruju u DUUDI-ju, i realno moguće.