U pregovorima o Temeljnom kolektivnom ugovoru između predstavnika Vlade i sindikata zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama na stolu je trenutno dosta toga, od pitanja osnovice plaća, 13. plaće i Covid-dodatka na plaću pa do sistematskih pregleda, toplog obroka, naknade za prijevoz.

Na ovog utorka održanom trećem sastanku dvije su strane više-manje pokazale suglasje tek oko potrebe kvalitetnijih sistematskih pregleda za radnike. Nisu postigle dogovor oko odvajanja pregovora o visini osnovice od ostalih pitanja koja se uređuju TKU-om, a nije prošao ni prvotni zahtjev Vilima Ribića da se pitanje osnovice riješi prije donošenja državnog proračuna za 2022.

Sljedeći krug pregovora očekuje se u utorak, a s prošloga je poručeno kako ni jedno pravo iz TKU-a neće biti dovedeno u pitanje do početka ožujka iduće godine, tj. za trajanja produžene primjene postojećega.

Iako, dakle, predstoji još dosta pregovaranja sve su procjene da će konačan dogovor izaći iz okvira rashoda za zaposlene koje je Vlada ucrtala u prijedlog državnog proračuna za iduću godinu.

Osim u komentarima ekonomista, i u cjelodnevnoj saborskoj raspravi o proračunu ove srijede to je bila jedna od stavki kojima se u Vladinu planu rashoda spočitava da je unaprijed izvjesno da će se pokazati podcjenjenom. Spektar primjedaba saborske opozicije bio je, kao i obično, širok.

Od uopćenih kritika da proračun ne valja ili da se dosadašnji planovi povlačenja sredstava iz EU uglavnom nisu ispunjavali, pa do zagovaranja konkretnih lokalno značajnih projekata poput npr. dovršetka brze prometnice iz Zagreba prema Virovitici i Koprivnici ili apela o stanju zgrade KBC Osijek.

U obuhvatnijim ocjenama proračuna ekonomisti uglavnom ističu da je na strani tekućih prihoda on planiran više-manje objektivno s obzirom na očekivani gospodarski rast, dok je kod rashoda izgledno probijanje na više pozicija. Osim plaća, to se predskazuje i za planirano smanjenje rashoda odnosno izdataka za zdravstvo, kao i za mirovine, ali i materijalne troškove.

Sve u svemu, te su proračunske pozicije zasad glavni “kandidati” za rebalans u 2022. No, to će se rješavati u hodu, a s obzirom na Vladino ustrajanje na “brzoj traci” puta prema euru, očito je važno da projekcije o spuštanju deficita opće države ispod tri posto BDP-a (plan je 2,6 posto) i udjela javnog duga na nešto iznad 80 posto drže vodu barem do sredine godine.

Iako, ako je suditi prema prijedlogu skupine istraživača Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), privremenu suspenziju fiskalnih pravila u EU koja je na snazi još iduće godine mogla bi zamijeniti osjetno fleksibilnija pravila u pogledu razine duga (umjesto 60 posto predlaže se 100 posto BDP-a).

Sumnjičavo Povjerenstvo
Povjerenstvo za fiskalnu politiku, čiju je sjednicu na temu proračuna prvi put vodila novoizabrana predsjednica Sandra Krtalić, u svom je stajalištu, kao i u prijašnjim sličnim očitovanjima, ponovilo potrebu boljeg planiranja i kontrole rashoda.

U Povjerenstvu posebno naglašavaju upravo rizike na strani rashoda, a uz već spomenuto zdravstvo, zaposlene i mirovine sumnjičavi su i u pogledu izdataka za potpore gospodarstvu (za koje se također planira znatno smanjenje) zbog neizvjesnosti u vezi s epidemiološkom situacijom.

“U uvjetima ubrzanog starenja stanovništva ugrožen je i koncept međugeneracijske solidarnosti kojim se troškovi sadašnje potrošnje prebacuju na buduće generacije, pa bi u tom smislu bilo poželjno poduzeti ključne reformske zahvate, a da se pri tome ne ugrožavaju temeljne postavke već provedene mirovinske reforme”, preporuka je tog stručnog tijela.

U pisanom stajalištu naglašavaju i potrebu reforme sustava zdravstva na način da se ne generiraju dodatni gubitci koji su iz godine u godinu predmet rebalansa.

Iz godine u godinu ponavljaju se, doduše, i te preporuke, ali s provedbom ide teže. A teže će u narednim godinama očito ići i s poreznim rasterećenjima, kojih je u godinama prije koronakrize ipak bilo, mada po mnogima ne i dovoljno.

Naprotiv, iz odgovora na pitanje o planiranim budućim poreznim reformama postavljeno na sjednici Odbora za proračun i financije, u dogledno vrijeme izgledno je uvođenje nekih novih poreza, i to slijedom vanjskih regulatornih inovacija.

To se prije svega odnosi na okolišne poreze na globalnoj razini. Usto, Hrvatska je čekala s uvođenjem digitalnih poreza s obzirom da bi troškovi provedbe bili veći nego prihodi od takvoga poreza, no ako tj. kada se na razini Europske unije donese ta direktiva, (i) Hrvatska će se morati prilagoditi unatoč deklaratornom usmjerenju na porezna rasterećenja.

I na Odboru za proračun i financije već “vide” probijanje planiranih rashoda za zdravstvo. Računajući zdravstvene doprinose koji se izravno slijevaju HZZO-u te izdvajanje dodatnih doprinosa iz proračuna, vlastite prihode HZZO-a na temelju posebnih propisa plus proračunski novac izdvojen za novi krug sanacije rashodi za zdravstvo ove godine iznose otprilike 38 milijardi kuna.

Taj iznos, podsjećaju vladajući, predstavlja skoro 11 posto BDP-a, što je tako mjereno više od prosječnih izdvajanja za zdravstvo u EU. Potrebna je, kažu, racionalizacija troškova u zdravstvu, kao uostalom i reforma sustava plaća.

I dogodine 4 posto manjka
Sve u svemu, uz proračune obično ide isticanje važnosti reforme javne uprave općenito, uključujući i odgovarajući sustav nagrađivanja kad su posrijedi plaće i napredovanja. No, reforma sustava plaća sad se najavljuje za 2023.

Kako bilo, dio ekonomista uvjeren je da bi i dogodine deficit na razini opće države mogao ispasti bliže četiri posto BDP-a. Proračun, pak, kako je predložen, za Marušku Vizek, pomoćnicu ravnateljice zagrebačkog Ekonomskog instituta je prije svega socijalan, barem kad se govori o rashodima koji direktno utječu na rezultat proračuna tj. deficit.

Od ukupno 174 milijarde kuna na njih otpada 127 milijardi kuna, a ako znamo da se od tih 127 milijardi 100 odnosi na mirovine, plaće i troškove u zdravstvu, onda u pravilu ne možemo govoriti o proračunu koji je razvojan.

Gabariti se godinama tako kreću i to se, nažalost, ne može lako promijeniti, zaključila je. Ostaje nadati sebarem da se ovaj put, za promjenu, znatan planirani rast prihoda od pomoći odnosno iz EU neće morati korigirati naniže.