Aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) ne bi bila loša ideja iz čisto sigurnosnih razloga, jer bi njime Hrvatska povećala vanjsku vjerodostojnost svojih politika, a ne bi morala povlačiti sredstva jer za to trenutno nema potrebe, kazao je danas glavni ekonomist Privredne banke Zagreb (PBZ) Marko Škreb.

U razgovoru s novinarima u sklopu PBZ Business Cluba, Škreb je dodao da bi aranžman s MMF-om bio dobar jer se nužne reforme u Hrvatskoj sada provode prilično sporo, a takav bi ih aranžman ipak potaknuo.

Da su strukturne reforme nužne pokazuju i prognoze PBZ-a o ovogodišnjem kretanju BDP-a u rasponu od pada za 0,4 posto do rasta za 0,3 posto.

Naime, pojasnio je Škreb, 2013. bi trebala pokazati prve naznake rasta temeljem provedbe najavljenih investicijskih planova (npr. Zračna luka Zagreb, Plomin C i dr.) te započetih reformi (brodogradnja, HŽ, privatizacije i sl.).

Istodobno, visoka nezaposlenost i pad dohodaka uslijed rezanja prava, povećanja PDV-a i cijena energije i komunalnih usluga i sl. negativno utječu na ponašanje kućanstava, odnosno domaću potrošnju, raniji generator rasta.

Također, kroz nekoliko kanala (npr. kroz utjecaj na izvoz, percepciju rizika, niži priljev kapitala) na stanje u Hrvatskoj utječe i stanje u eurozoni, za koju se očekuje da će još nekoliko godina imati ekonomskih problema, ali ne u mjeri kao do sada.

Uzimajući sve to u obzir, rekao je Škreb, prosječne stope rasta BDP-a od 4 posto, kakve je Hrvatska bilježila od 2000. do 2008. srednjoročno se više ne mogu očekivati. Pod pretpostavkom ostvarivanja ikakvog rasta, u idućim se godinama, istaknuo je, mogu očekivati dvostruko niže stope, od prosječno 2 posto.

Škreb se osvrnuo i na odnos kune i švicarskog franka, koji je u probleme doveo dužnike čije su rate kredita vezane uz franak te je kazao da se radi o problemu koji je "izvan naše moći", jer odnos kune i franka prvenstveno ovisi o povjerenju u euro.

Švicarska, pa i njena valuta, podsjetio je, povjesno su iznimno stabilni. Kao takvi, i u ovoj su krizi činili "sigurnu zonu" ulagačima koji su htjeli 'pobjeći iz eura' u trenutku kada je započela kriza u eurozoni, uslijed čega je došlo do snažne aprecijacije franka, zaustavljene u rujnu 2011., kada je tamošnja središnja banka odredila granicu iznad koje neće dopustiti jačanje franka prema euru.

Od tada tečaj franka pada, što je posebice vidljivo u siječnju ove godine i taj je trend pozitivan za nas, iako Hrvatska nema na njega utjecaj.

Ono na što može utjecati naša središnja banka jest odnos kune i eura, koji će prema Škrebovom mišljenju i dalje biti stabilan, uz zadržavanje godišnje stope inflacije u 2013. na oko 3 posto.