Nakon cijelog desetljeća, industrija osiguranja u 2018. naposljetku se vratila na pretkriznu razinu; tržište je nastavilo tempom iz prethodnih godina, a obilježile su ga konsolidacije i rast bruto zaračunate premije koja je i premašila rekordnu 2008.  Ukupna premija porasla je u oba ključna segmenta – životnim i neživotnim osiguranjima – dosegnuvši 9,9 milijardi kuna, što je 8,8 posto više na godišnjoj razini. Uz premije rastu i likvidirane štete, no sporije, na 5,6 milijardi kuna. Od ukupno 20 društava za osiguranje koja su zakoračila u 2018., kraj godine dočekalo je njih 18.

Erste osiguranje pripojeno je Wieneru, a Croatia osiguranje kredita (nekadašnji BNP Paribas Cardif) postao je dio matičnog Croatia osiguranja. Tržištem dominira vodeća petorka; lider je i dalje Adrisovo Croatia osiguranje s 27,6 posto tržišnog kolača, koje je u godinu dana nastavilo gubiti udio fokusirajući se na profitabilnost. Bez dijela tržišta ostao je i Allianz koji krajem 2018. ima 11,8 posto, a za vrat mu ozbiljno puše Euroherc (prisutan samo u neživotnom segmentu) koji je povećao udjel na 11,2 posto.  

Ključne premije
Četvrti je Wiener koji ne skriva ambicije te nakon pripajanja Erstea ima 8,9 posto, peti je Generali sa 7,2 posto, a na ostale otpada manje od trećine tržišta. Unatoč razdoblju niskih kamatnih stopa koji stvara pritisak na profitabilnost, obje su kategorije osiguranja ostvarile dobit u 2018.: životna osiguranja 183,2 milijuna kuna, a neživotna 568,9 milijuna kuna. Tržištem dominiraju neživotna osiguranja od kojih je prikupljeno čak 6,7 milijardi kuna premije. Od blokova, tzv. line of business, ključne su premije osiguranja cestovnih vozila (1,04 milijarde kuna) te osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila (2,1 milijardu kuna) što je se najvećim dijelom može objasniti gospodarskim oporavkom.

U prošloj godini tako je zaustavljen pad cijena polica osnovnog osiguranja, odnosno obveznog osiguranja od autoodgovornosti (AO) – premija kaska porasla je gotovo 19 posto prošle godine, AO-a oko 6 posto, a trend će se nastaviti i u prvoj polovici ove godine. Osiguravatelji svoje uporište nalaze u flotnim prodajama automobila, nesrazmjerno više od rasta prodaje građanima. Kao i ostatak ekonomije, i tržište osiguranja svoju je nišu pronašlo u turizmu i životu od rente; riječ je o taksi službama, rent-a-car flotama i flotnim prodajama naslonjenima na relativno kratku propulzivnu turističku sezonu. Poznavatelji branše reći će da se od svih registracija vozila dvije trećine odnosilo na pravne osobe, a tek trećina na fizičke. Slaba sklonost štednji, relativno nizak životni standard i mentalitet da je osiguranje tek trošak, glavna su prepreke jačoj penetraciji osiguranja u Hrvatskoj. 

Iako se situacija polako mijenja na bolje, a Hrvatski ured za osiguranje ustvrdio da je penetracija osiguranja porasla, situaciju oslikava porazna činjenica da kad bi se penetracija povećala samo za jedan postotni poen, država bi za čak 20 posto imala nižu cijenu saniranja šteta nakon prirodnih katastrofa.  Došlo je i do rasta gustoće osiguranja; ukupna godišnja premija po stanovniku iznosi 316 eura pri čemu je samo 103 eura od životnih osiguranja, dok je prosjek Europske unije 2030 eura unutar čega osiguranje života čini 1189 eura.

Raskorak ukazuje na potencijal 
Iako je prošla godina donijela rast osiguranja imovine za stotinjak milijuna, na 1,3 milijarde kuna (gotovo 17 posto rasla su ostala osiguranja imovine, a oko 5 posto osiguranje od požara i elementarnih šteta), uzme li se samo podatak da će od sezone 2018. do 2019. broj kreveta na Jadranu u privatnom smještaju povećati za oko 50.000, jasno je kolik je raskorak s rastom osiguranja imovine, ali i pokazatelj potencijala tog tržišta.

Dok cvjeta tržište autoosiguranja, segment životnih osiguranja je druga priča. Iako je premijaživotnih osiguranja u 2018. rasla dosegnuvši 3,1 milijardu kuna (+6,6%) trend je generiran rastom novih osiguranja s jednokratnim plaćanjem premije. Posljedica je to snažnije kreditne aktivnosti budući da su bankoosiguranja značajan kanal prodaje. (Snažan skok premije, za čak trećinu, bilježi osiguranje kredita za koje je uplaćeno 260 milijuna kuna). Životni segment osjeća posljedice globalnog fenomena jeftinog novca i pada prinosa na svjetskim tržištima. 

Pitanje nekretnina
Izvjesno je da se osiguravatelji, kako domaći tako ni strani, još nisu snašli i uspjeli ponuditi dovoljno primamljiv proizvod koji bi bio kombinacija osiguranja i štednje. S obzirom na nerazvijenost alternativnih tržišta gdje bi se tražili prinosi, čega je eklatantan primjer zamrlo tržište kapitala, s njima i izostanak drugih imovinskih klasa za ulaganja, obilje novca već se mjesecima slijeva i pumpa tržište nekretnina. 

Zato je logično očekivati da će priča o niskim prinosima prije ili kasnije potaknuti osiguravatelje da osmisle proizvod(e) životnog osiguranja koji će vrlo vjerojatno uključiti nekretninski biznis, za pretpostaviti je ne kao direktan proizvod već putem posrednih ulaganja u investicijska društva specijalizirana za te portfelje. S jedne strane to će značiti dodatni pritisak na rast cijena nekretnina koji stručnjaci već nazivaju počecima balona uz primjetne efekte prelijevanja poremećaja na ostatak gospodarstva. S druge strane, niski prinosi predstavljaju izazov i regulatoru, u domaćem slučaju Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfa), oko procjene vrijednosti nekretnina. Pojava fintech kompanija, nad kojima već zdvajaju banke jer im uzimaju najprofitabilniji dio kolača, platne usluge, u određenoj mjeri predstavlja izazov i društvima za osiguranje, a to su prije svega novi distribucijski kanali bankoosiguranja.

Ekskluzivni distribucijski kanali
Već neko vrijeme primjetno je da osiguravatelji sebi pokušavaju osigurati ekskluzivni distribucijski kanal u suradnji sa snažnim financijskim posrednicima; Allianz sa Zagrebačkom bankom ili Wiener s Ersteom i to je izazov je to za one koji takav kanal nemaju. Krajem godine ukupna aktiva osiguravatelja iznosila je gotovo 42 milijarde kuna što industriju osiguranja čini trećim najznačajnijim segmentom financijske industrije, nakon banaka i mirovinskih fondova. U strukturi aktive najznačajniji udio zauzimala su ulaganja, gotovo 80 posto, odnosno 33,2 milijarde kuna, dok u pasivi dominiraju tehničke pričuve s oko 65 posto te kapital i rezerve s 23,5 posto. U 2019. godini potvrdom investicijskog rejtinga države kod dvije od tri najveće rejting agencije, osiguravateljima su se smanjili kapitalni zahtjevi i oslobodile rezerve što će se uz ranije spomenuti problem potrage za prinosima otvoriti kao jedan od ključnih izazova.

O kojim se relacijama radi ilustrira primjer da je u srpnju desetogodišnja državna obveznica susjedne Slovenije prvi puta u svojoj povijesti zabilježila negativan prinos, dok je ona hrvatska investitorima istovremeno nudila tek 1,04 posto do dospijeća. Menadžmentima osiguravatelja uz nevjerojatnu kreativnost u osmišljavanju novih proizvoda, niski prinosi stvarat će glavobolje kod suočavanja s vlasnicima; kako izaći iz slobodne likvidnosti, naći alternative uz blagoslov regulatora pa u konačnici dioničarima isporučiti zahtijevani povrat na kapital?

Vrijedi primijetiti da je odgovor dijela igrača na ograničenja hrvatskog tržišta bio izlazak na ona strana. Bruto zaračunata premija domaćih osiguravatelja u zemljama Europske unije iznosila je 240,1 milijuna kuna, a u HUO-u ju vide dokazom da i hrvatski osiguratelji mogu biti konkurentni na stranim tržištima. Posebno je bio dominantan Euroherc u Austriji, dok u Italiji posluju Adriatic i HOK te u Sloveniji Croatia osiguranje, Allianz, Wiener i Uniqa. Ipak, ne treba zaboraviti da u toj priči nema akvizicija; CO i dalje godinama ne može probiti regulatorni zid prema susjednoj Sloveniji u kojoj se bitka za pravi tržišni iskorak kupnjom Sava Rea vuče po tamošnjim sudovima, zasad bez uspjeha.

Zdravlje je 'vruća roba'
Posljednjih godina, pri čemu ni prošla nije iznimka, osiguravatelji su zlatni rudnik pronašli u zdravstvenim osiguranjima. Ona spajaju osiguranje i zdravlje i procjena su da će biti jedan od snažnijih generatora premije "zahvaljujući" nesretnoj kombinaciji demografskih trendova i eroziji javnog zdravstva. Građani su prošle godine uplatili oko 520 milijuna kuna premije za zdravstvena osiguranja, 30-ak milijuna više nego godinu prije.