Glas Slavonije provjerio je kakve su cijene i ponude i potražnje za poljoprivrednim površinama na području Slavonije i Baranje. 

Na području Vukovarsko-srijemske županije u proteklih godinu dana poljoprivredni su proizvođači pokazali znatan interes za kupnju zemljišta no problem je što poljoprivrednog zemljišta na prodaju gotovo ni nema.

Andrija Matić, pročelnik županijskog Upravnog odjela za poljoprivrednu i infrastrukturu, rekao nam je kako među poljoprivrednicima na istoku Hrvatske postoji velika "glad za zemljom‘‘. "Slobodnog zemljišta nema. Pokazalo se kako su poticaji za primarnu proizvodnju vrlo izdašni i ljudi žele postati vlasnici ili bar korisnici zemljišta. Ne znam postoji li uopće zemljišta na prodaju, osim u slučajevima kada se netko odseli s ovog područja, no i u tim se situacijama vlasnici rijetko odlučuju na prodaju‘‘, naglasio je Matić.

Pojasnio je kako godišnje bilježe 4-5 ozbiljnih transakcija poljoprivrednog zemljišta na području cijele županije, što je malo. Slična je situacija i sa zakupom a praksa pokazuje kako u tim slučajevima bude po stotinu kandidata na jednu česticu i da samo rijetki uspiju zadovoljiti svoje potrebe.

S obzirom na zakon ponude i potražnje tržišna vrijednost poljoprivrednog zemljišta raste, posebice na istoku gdje je zemlja kvalitetna. I određeni je broj vinogradara iskazao namjeru za proširenje proizvodnje, ali ni njima nije lako doći do novih čestica. Nedavno je Grad Ilok raspisao natječaj za prodaju nekretnina u vlasništvu Grada, među kojima, osim stambenih objekata, ima i oranica, pašnjaka, livada i vinograda. Tržišnu su vrijednost parcela odredili Ministarstvo financija i Centar za vještačenje i procjene d.o.o. Tako, početna cijena za 848 četvornih metara oranice obrasle raslinjem iznosi 2800 kuna, a početna cijena takve oranice, površine 2229 kvadrata, manje od 7500 kuna. Pašnjak u Iloku površine 694 četvorna metra prodaju po početnoj cijeni od pet tisuća kuna.

Prema tom izvješću, lani na području Virovitičko-podravske županije bilo je 1037 kupoprodaja poljoprivrednog zemljišta ukupne površine 8.703.392 četvorna metra vrijednosti 16.598.207 kuna. U usporedbi s godinom prije, broj kupoprodaja povećan je za 8,3 posto (u 2017. godini bilo je 958 kupoprodaja), površina je povećana za 13,2 posto (trženo je 870 hektara u odnosu prema 769 hektara prethodne godine), a ukupna vrijednost tog zemljišta veća je 28 posto u odnosu prema 2017. godini. Tada je prosječna cijena hektara poljoprivrednog zemljišta iznosila 16.722 kune, a lani 19.071 kunu, što je povećanje za 2.349 kn/ha. Na području grada Slatine ta razlika još je veća i iznosi 2559 kuna. No, na području pet općina na slatinskom području stanje je drukčije. Tamo je poljoprivredno zemljište izgubilo na cijeni: u Čađavici hektar poljoprivrednog zemljišta 2018. u odnosu prema 2017., bio je jeftiniji za 1171 kunu, u Sopju za 5662 kune, u Mikleušu za 3143 kune, u Novoj Bukovici za 3056 kuna i u Voćinu za 2173 kune.

Velika razlika u cijeni poljoprivrednog zemljišta je po općinama. Godine 2017. na području spomenutih jedinica lokalne samouprave najskuplje zemljište bilo je u općini Sopje (26.067 kuna), a najjeftinije u Voćinu (11.145 kuna). Isti odnos zadržao se i lani ali cijena je u Sopju pala na 20.405 kuna, a u Voćinu na 8972 kune. Kad promatramo slatinsko područje (Grad Slatinu i pet pripadajućih općina), prosječna cijena hektara poljoprivrednog zemljišta lani bila je 2108 kuna manja nego godinu prije. Na županijski (i državni) prosjek utječu povećane cijene poljoprivrednog zemljišta općina Crnac, Čačinci, Gradina, Lukač, Pitomača, Suhopolje i Špišić-Bukovica. U Suhopolju, prema spomenutom izvješću, cijena hektara poljoprivrednog zemljišta sa 16.888 kuna porasla na 25.453