Posljednjih tjedana svima su, od državnih dužnosnika, preko čelnika lokalne samouprave do stvarnih ili potencijalnih investitora, puna usta geotermalne energije. Dobro se sjećam kako mi je prije petnaestak godina tadašnji hrvatski veleposlanik u Finskoj Damir Kušen govorio o geotermalnoj energiji i Finskoj koja bi nam u tome mogla biti uzor. Naravno, ta je tema u Hrvatskoj u to vrijeme još bila “terra incognita”.
Nije bilo svijesti o tome što geotermalna energija Hrvatskoj može donijeti. Sjetio sam se Damira prije neki dan kad sam pročitao vijest o Finskoj koja je otkrila golemo blago u svom podzemlju. Naime, otkriven je ogroman geotermalni rezervat za koji se kaže da može opskrbljivati energijom ovu nordijsku državu nevjerojatnih dvadeset milijuna godina. Izvješća navode da je ovo najveće blago Finske u njezinoj povijesti, koje nudi neograničenu opskrbu energijom. Geotermalni sustav grijanja i “energetski rudnik” mogli bi tako promijeniti tijek finske budućnosti.
A što se u isto vrijeme događa u Hrvatskoj? I dalje smo u fazi koju bismo mogli nazvati “popis lijepih želja”. Naša zemlja, a posebno njen podravski bazen, leži na velikom geotermalnom bazenu koji je gotovo neiscrpni potencijal za proizvodnju obnovljive energije, ali priču koče problemi vezani za izostanak natječaja za dodjelu premija i preskromna predviđena ukupna instalirana snaga budućih elektrana, kažu upućeni stručnjaci. Ina je 28. ožujka kod Đurđevca započela istražne radove na geotermalnoj bušotini Leščan GT-1. U slučaju poželjnih rezultata projekt bi mogao rezultirati gradnjom elektrane snage najmanje 20 megavata.
Na drugom kraju podravskog bazena Terra Energy Generation Company, čiji je vlasnik turska kompanija Soyak, nakon dobivenih istražnih rezultata koji garantiraju eksploataciju podzemnih voda radi proizvodnje električne energije, zatražila je elektorenergetsku suglasnost koju bi trebali dobiti ovih dana.
Kako objašnjava načelnik Općine Legrad Ivan Sabolić, Terra će u svibnju podnijeti HERA-i zahtjev za priključak na dalekovod za isporuku električne energije iz buduće geotermalne elektrane. No, ono što brine investitore jesu premije i premale kvote. Ministarstvo gospodarstva još od 2021. godine nije raspisalo natječaj za dodjelu premija. Bez tog natječaja, investitoru je nemoguće izračunati koliki bi bio povrat investicije.
Ministarstvo gospodarstva odgovara da su razlog tome poremećaji na energetskom tržištu, koji su zahtijevali fokus na stabilizaciju cijena i sigurnost opskrbe. Posebna pažnja usmjerena je na izradu novih modela potpora, uključujući korištenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, osobito za projekte u toplinarstvu, ali i u proizvodnji električne energije.
Drugi problem vezan za investiranje u geotermalne elektrane jest taj što je u sklopu Nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine, predviđeno minimalno 68 megavata instalirane snage iz geotermalnih izvora. Drugim riječima, predviđenih 68 megavata koliko je prijavljeno Europskoj komisiji, daleko je manje od onoga što Hrvatska može proizvesti.
Možda se doista glavnina potencijalnih rezultata u tom sektoru očekuje u godinama koje slijede nakon 2030. Tada će, odgovaraju iz ministarstva, broj realiziranih elektrana i sustava grijanja na geotermalni pogon znatno rasti. Gole činjenice ipak izgledaju porazno u kontekstu početka ove kolumne. Naime, unatoč ogromnom potencijalu u Hrvatskoj do sada izgrađena tek jedna geotermalna elektrana. A ni ona trenutačno nije operativna zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.
