Hrvatska je 2022. uvezla 28,5 posto ukupno potrošene električne energije, i to usprkos svom energetskom potencijalu, posebno onom u obnovljivim izvorima energije. Da uvozu nema mjesta jer Hrvatska apsolutno može biti samodostatna složni su svi sudionici konferencije Energetska nezavisnost koju su organizirali portal Energetico, te gradovi Križevci i Đurđevac, koji je bio i domaćin konferencije.

No potrebni su nam konkretni planovi i aktivnosti, veći naglasak na lokalnoj proizvodnji i potrošnji te jednostavnije procedure – zaključila je široka skupine energetskih stručnjaka i predstavnika lokalnih zajednica koji su sudjelovali na konferenciji.

A energetski bi potencijal, pa tako i nezavisnost brojnih hrvatskih panonskih gradova, mogla biti ostvarena kroz geotermalnu energiju. “Hrvatski je geotermalni gradijent 60 posto veći od prosjeka EU-a. Od granice sa Slovenijom pa do Vukovara imamo priliku taj potencijal iskoristiti za električnu energiju te za potrebe toplinarstva i poljoprivrede”, rekao je Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike.

Idemo li u dobrom smjeru?
Određene su aktivnosti u korištenju tog potencijala već počele i to natječajima za istraživanja ovih izvora. Koncesiju za takvo istraživanje prije tri godine dobio je i Bukotermal, javno poduzeće u vlasništvu Varaždinske županije i Općine Mali Bukovec.

Krajem 2023., objasnio je Alen Požgaj, direktor Bukotermala, istraživačka faza napokon je završena te je potvrđen ogroman potencijal. Na najvećem istražnom polju u Hrvatskoj, onom Lunjkovec-Kutnjak, ustanovljena je temperatura vode od 142 Celzijeva stupnja. Konkretno bi se, dakle, na području Varaždinske županije mogla izgraditi geotermalna elektrana snage oko 16 megavata električne energije, odnosno oko 90 megavata toplinske energije.

Spoznaje su podijelili i Mladen Ilijević (Sektor za energetsku učinkovitost FZOEU), Maja Pokrovac (direktorica GIU Obnovljivi izvori energije Hrvatske), gradonačelnik Đurđevca Hrvoje Janči i direktor konferencije Plamenko Cvitić/DAMIR ŠPEHAR/PIXSELL

“Trenutačno smo u fazi razrade kako iskoristiti potencijal ovog eksploatacijskog polja. Zaključili smo da ćemo uz postojeće dvije morati bušiti još barem četiri proizvodne bušotine te dvije utisne”, rekao je Požgaj dodavši da se, usprkos dugotrajnosti istraživačke faza, investitori nemaju čega bojati. “Pravila su poznata”, ističe Požgaj.

No Željko Lacković, predsjednik Gradskog vijeća Grada Đurđevca, grada na čijem je području jedno od šest polja (Leščan) za koja su krajem 2023. dane koncesije za istraživanje, smatra da Hrvatska nema dobru geotermalnu strategiju. Upravo bi geotermalna energija, smatra, mogla biti zamašnjak koji će vratiti život u gospodarski slabije razvijena područja Hrvatske, a onda i stanovništvo u depopulacijom zahvaćena područja. Ističe da, primjerice, planom razvoja geotermala nije predviđen njihov turistički potencijal.

“Iskorištavanje bi geotermala trebala biti djelatnost od posebnog interesa za Hrvatsku. Na ishođenje se dokumentacije ne bi smjelo čekati”, kaže Lacković prigovarajući da cijeli proces vezan uz geotermale predugo traje. No Martina Tuschl, direktorica Sektora za geotermalnu energiju u Agenciji za ugljikovodike, odgovara mu da je kvaliteta zakonodavnog okvira prepoznata čak i na europskoj razini. Dapače, kaže da smo po tom pitanju predvodnici.

“Jasno je definirano kako se može doći do energije, a inženjerski su i pravni okvir objedinjeni. Investitorima su pravila dobro poznata i s njima smo stalno u kontaktu”, ističe Tuschl dodajući da je riječ o kompleksnoj proceduri u kojoj je multidisciplinarnost ključna.

Grad Đurđevac bio je i drugu godinu domaćin konferencije na temu energetike te organizator uz Grad Križevce i portal Energetico/DAMIR ŠPEHAR/PIXSELL

Kako bez geotermalnih izvora?
No, ne mogu svi gradovi i općine u Hrvatskoj računati na energiju iz geotermala. Oni koji nemaju ovaj dragocjen izvor svoju samodostatnost moraju tražiti u drugim obnovljivim izvorima. U Križevcima su to shvatili još 2018. kada su sa Zelenom energetskom zadrugom (ZEZ) krenuli u projekt Križevački sunčani krovovi. Kroz njega građani ulažu u obnovljive izvore energije, konkretno solarne elektrane na krovovima gradskih ustanova, a investicija im se uvećava za kamatu od 4,5, odnosno 3 posto.

“Naša je strategija da do 2030. godine budemo energetski neovisni, a u energetsku smo tranziciju htjeli uključiti i građane, pa smo sa ZEZ-om osmislili projekt sunčanih krovova”, objasnio je Mario Rajn, gradonačelnik Križevaca.

Mislav Kirac iz Zelena energetske zadruge te upravitelj ZEZ Sunca najavio je da s Križevcima idu u realizaciju još jednog, trećeg projekta – izgradnje solarne elektrane od 200 kilovata. U taj će projekt uključiti od 70 do 120 građana.

“Cilj nam je da zajednički izgradimo elektranu te da energiju dijelimo građanima po proizvodnoj cijeni”, rekao je Kirac.

Da građani sve više postaju svjesni važnosti ulaganja u obnovljive izvore energije govori i podatak da se Hrvatska u prosincu 2023. četiri dana napajala iz obnovljivih izvora energije, rekla je Maja Pokrovac, direktorica udruge Obnovljivi izvori energije Hrvatske. No Pokrovac napominje da moramo početi provoditi konkretne aktivnosti da bi postali energetski samodostatni.

“Energetski intenzivnoj industriji moramo dozvoliti proizvodnju na mjestu potrošnje, a to podrazumijeva nove koncepte, odnosno energetske industrijske zone. Hrvatska bi morala mapirati energetske industrijske zone kako bi industrija mogla koristiti zelenu energiju”, ističe Pokrovac.

Također, moglo se čuti na konferenciji, veliku važnost u smanjenju potrošnje energije gradovi daju projektima energetske učinkovitosti, a postoji i još jedan važan model – onaj objedinjene javne nabave. Takav je model provela Međimurska energetska agencija (MEA) kada je 2020. okupila 37 javnih naručitelja u kupnji prirodnog plina. Županija je tako, rekao je Alen Višnjić, direktor MEA-e, do kraja 2023. uštedjela 5,7 milijuna eura.