Svjetski trgovinski volumeni ove bi godine, kažu određene prognoze, trebao rasti 2,6 posto. Bio bi to priličan oporavak nakon što je, zbog visoke inflacije i podizanja kamatnih stopa, promet robom lani pao 1,2 posto. No rast bi u 2025., godini u kojoj bi u Hrvatskoj u rad trebao biti pušten tehnološki najnapredniji kontejnerski terminala u ovom dijelu Europe – Rijeka Gateway – trebao biti još viši, otprilike 3,3 posto. Hoće li i riječka luka s novom, 200 milijuna eura vrijednom investicijom (u prvoj fazi) uspjeti privući dio svjetskog trgovinskog prometa? Ovisit će o to o brojnim faktorima jer logistika posljednjih par godina prolazi turbulentna razdoblja…

Rijeka s investicijom partnera APM Terminals (Maersk) i ENNA grupe ponovno dobiva priliku postati važno mjesto europske trgovine. O planovima, najvećoj investiciji u povijesti riječke luke i potencijalu koje vidi danski brodar za Poslovni dnevnik govori Peter Corfitsen, generalni direktor Rijeka Gatewaya, na funkciji od travnja.

Za manje od godinu dana, do sredine iduće godine, Rijeka Gateway bi trebao započeti s radom. Dogovarate li već prve poslove i dolazak prvih brodova na novi kontejnerski terminal u Rijeci?

Još smo u fazi izgradnje. Radovi na terminalu u ovoj su fazi opsežni i kompleksni jer je standard koji smo postavili izuzetno visok. Gradimo jedan od tehnološki najsofisticiranijih terminala u ovom dijelu Europe, kao i jedan od najnaprednijih terminala u smislu održivosti. Planirano je da Rijeka Gateway bude prvi kontejnerski terminal u ovom dijelu Europe koji će biti automatiziran i kojim će se daljinski upravljati. To je ujedno i jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u povijesti riječke luke s investicijom od 380 milijuna eura. Više od 200 milijuna eura bit će uloženo u prvu fazu, a dodatnih 180 milijuna eura predviđeno je za drugu fazu kroz razdoblje od naredih deset godina. Izgradnja terminala pozitivno će utjecati na lokalnu zajednicu, s očekivanim otvaranjem više od 300 novih radnih mjesta na samom terminalu. Naš fokus je na održivom poslovanju uz korištenje najnovijih tehnologija i opreme kako bismo postigli nulte emisije ugljika i minimalno svjetlosno i zvučno zagađenje. Radimo niz radova na terminalu i obnovi skladišne zgrade 22 paralelno, a u listopadu će stići prve velike dizalice za prebacivanje tereta s broda na obalu. Dizalice će biti prvi prepoznatljivi simboli terminala koji će početi definirati novu viziju čitave Rijeke. Zadovoljni smo napretkom za sada i naši timovi intenzivno rade na svim aspektima projekta kako bi novi terminal iduće godine počeo s radom.

APM Terminals, dio danskog Maerska, posluje u 60 luka širom svijeta. Kako to da su odlučili doći u Rijeku? Koji potencijal vidite u Rijeci?

Rijeka je strateška ulazna točka za srednju Europu, što je velika prednost za terminal. Prednosti riječke luke su pristup otvorenom moru, blizina glavnih tržišta diljem Jadrana i u srednjoj Europi te kvalitetna suradnja lokalnih lučkih vlasti i zajednice s nama kao ulagačima. Investicija u Rijeka Gateway dio je šire strategije za poboljšanje logistike u istočnoj i srednjoj Europi, poboljšanje trgovinskih veza i kreiranje novih poslovnih mogućnosti. Rijeka Gateway razvija se kao jedan od tehnološki najnaprednijih kontejnerskih terminala u regiji s kapacitetom za rukovanje više od milijun TEU-a (ekvivalent 20-stopnog kontejnera) godišnje. Taj dodatni kapacitet omogućit će Rijeci da postane vodeća ulazna točka za širu regiju, koja postavlja nove standarde učinkovitosti, a na izravnu korist naših korisnika. Napredna infrastruktura Rijeka Gatewaya nadopunit će i proširiti postojeće lučke operacije, doprinoseći učinkovitijem, pouzdanijem i konkurentnijem regionalnom logističkom sustavu.

Kakav je interes brodara za riječku luku, s obzirom na to da je poznato da je izgubila na važnosti?

Rijeka ima izvrsnu stratešku lokaciju, a ključ za revitalizaciju njezine važnosti u pomorskom sektoru je predanost hrvatske Vlade, lučke uprave i lokalne samouprave da u potpunosti iskoriste taj potencijal. Razvoj projekta Rijeka Gateway pokazuje ovu predanost i sposobnost vraćanja Rijeke na kartu značajnih europskih luka. Kombinacija investitora APM Terminals (Maersk) i ENNA grupe u Rijeka Gateway predstavlja idealno partnerstvo za realizaciju punog potencijala riječke luke. Osim toga, Rijeka ima dugu pomorsku tradiciju, dobro obrazovanu radnu snagu i institucije poput sveučilišta koje podržavaju tako velike i tehnološki napredne projekte. Svi ti faktori bili su ključni za donošenje odluke o pokretanju projekta i u savršenom su skladu s budućim planovima za luku.

U kojem razdoblju se očekuje povrat investicije?

Ovo je veliki infrastrukturni projekt s dugoročnim povratom investicije. Strateški je važan, i tako ga gledaju i APM Terminals i ENNA grupa. Koncesija za terminal odobrena je na 50 godina, a projekt je dizajniran za implementaciju u fazama. U takvim velikim projektima ključno je imati dionike koji razumiju dugoročne ciljeve i spremni su izdržati i dobre i izazovne godine, jer su to normalni aspekti poslovanja tijekom duljeg razdoblja. Tijekom fluktuacija u prometu važno je imati plan i podršku koji osiguravaju stabilnost i održivost poslovanja, brinući se kontinuirano za bazu korisnika kojima treba osigurati pouzdana usluga.

Koje ste ciljeve postavili u prvoj godini rada terminala, odnosno tijekom 2025. godine?

Terminal će s radom krenuti 2025., a početni cilj je pojačati i stabilizirati rad na zadovoljstvo naših korisnika. Ključno je imati sposoban i obučen tim koji će pružati visoko učinkovite, sigurne, pouzdane i održive terminalske usluge, u potpunosti iskorištavajući investicije u naš tehnološki napredan terminal i skladišnu opremu. Naša je ambicija privući talentiranu i obrazovanu radnu snagu iz Rijeke i regije, nudeći značajne mogućnosti zapošljavanja i razvoja. Već sada postajemo dio lokalne zajednici i želimo osigurati da operacije imaju minimalan utjecaj na okoliš Rijeke i građana, a sigurni smo da će Rijeka Gateway značajno pridonijeti lokalnoj i regionalnoj ekonomiji.

Koja će vrsta tereta dominirati terminalom?

Tržište i trendovi u prometu će usmjeravati tok i vrstu tereta prema Rijeka Gatewayu. Mi ćemo imati kapacitet za prihvat svih vrsta kontejnerske robe. Brodarski prijevoznici i krajnji kupci te robe imat će priliku poslovati kroz našu infrastrukturu, a mi smo uvjereni da će učinkovitost i pouzdanost koje ćemo osigurati biti odlučujući faktor za odluke korisnika da svoje opskrbne lance razvijaju upravo preko nas.

Koje će biti krajnje odredište ovog tereta?

Teret koji će se obrađivati u Rijeka Gatewayu prvenstveno će biti namijenjen za srednjoeuropsku regiju, koristeći strateški položaj Rijeke kao ulazne točke u tu regiju. Dodatno, služit će raznim drugim destinacijama diljem Europe i potencijalno šire, koristeći povezivost koju luka pruža. Optimistični smo u očekivanjima da će cijela regija brzo prepoznati potencijal terminala za izvoz i stvaranje novih lanaca vrijednosti za razne industrije. Prije su takve mogućnosti bile ograničene zbog nedostatka opcija, a s Rijeka Gatewayom očekujemo razvoj novih poslovnih mreža koje će koristiti široj regiji.

Uspjeh operacija Rijeka Gateway terminala također će ovisiti o željezničkoj vezi između Rijeke i kontinenta, koja nije najbolja. Treba vam, kao što je više puta istaknuto, dvokolosiječna željeznica, a pitanje je kada će biti izgrađena. U kojoj mjeri to predstavlja problem za vas u realizaciji postavljenih ciljeva?

Za realizaciju složenih i skupih projekata poput modernizacije i proširenja željezničke infrastrukture ključno je imati dovoljan promet koji bi opravdao takva ulaganja. Projekt Rijeka Gateway osmišljen je da stvori uvjete za to da Rijeka postane najveća luka u regiji, čineći investiciju u željeznicu i izvedivom i opravdanom, a ne samo željom. S obzirom na to, vjerujemo da će uspjeh našeg projekta pozitivno utjecati na ubrzanje projekta proširenja željeznice. U tom kontekstu, željeznički promet je naš prioritet jer je financijski održiviji i ekološki prihvatljiviji u usporedbi s cestovnim prometom. Naša vizija uključuje jačanje željezničke povezanosti kako bismo u potpunosti iskoristili prednosti koje pruža Rijeka Gateway.

Kako će problemi u pomorskom prometu utjecati na poslovanje?

Kao što je navedeno, ovo je dugoročna investicija i planiramo ostati ovdje mnogo godina. Rijeka Gateway se priprema za različita okruženja i tržišne fluktuacije tijekom dugog razdoblja, a na njih ćemo odgovarati uvijek u bliskoj suradnji s korisnicima. Pripremamo se za prilično daleku budućnost, ne samo za kratki rok. Namjera nam je biti spremni za budućnost i ponuditi rješenja koja će se baviti i ublažavati očekivane izazove i poremećaje.

Rekli ste da ćete zaposliti više od 300 ljudi. Hoće li biti problema s pronalaženjem radnika, što je jedan od vodećih problema za poslodavce u Hrvatskoj danas?

Terminal se razvija u fazama, a ovaj pristup se odnosi i na zapošljavanje. Trenutačno regrutiramo kadrove potrebne u ovoj fazi projekta, a iduće godine ćemo se fokusirati na zapošljavanje osoblja za rad na samom terminalu. S obzirom na naprednu tehnologiju koja je dio terminala i atraktivnost projekta, vjerujemo da ćemo moći pronaći dovoljno kvalificirane lokalne radne snage. Uspostavili smo izvrsnu suradnju sa Sveučilištem u Rijeci, posebice s njihovim Pomorskim fakultetom te s Veleučilištem u Rijeci. Posebno se veselimo budućim suradnjama sa srednjim školama i fakultetima. Naš primarni cilj je ponuditi kvalitetna i stabilna radna mjesta u međunarodnom okruženju i drago nam je vidjeti da lokalna zajednica prepoznaje vrijednost koju donosimo.

Stalno se ističe da će Rijeka Gateway biti najmodernija luka u ovom dijelu Europe. Koliko će biti uloženo u samu tehnologiju i koliko ona danas olakšava poslovanje na kontejnerskim terminalima, kao i samo upravljanje?

Rijeka Gateway bit će najmodernija luka u ovom dijelu Europe, s velikim ulaganjima u najnapredniju tehnologiju, s posebnim naglaskom na održivost. Značajan dio ukupnog proračuna projekta od 380 milijuna eura namijenjen je za najmoderniju opremu i sustave dizajnirane za postizanje najviših standarda zaštite okoliša. Terminal će imati daljinski upravljane dizalice, automatizirane ulazne sustave i naprednu IT infrastrukturu, a sve to igra ključnu ulogu u našoj predanosti sigurnosti i održivosti. Moderna tehnologija ključna je za optimizaciju operacija kontejnerskih terminala, omogućujući nam rukovanje velikim količinama tereta s većom pouzdanošću i smanjenim operativnim troškovima. Osim toga, naš fokus na održivu tehnologiju osigurava da terminal radi s minimalnim utjecajem na okoliš. Ulaganjem u napredne sustave i opremu značajno smanjujemo emisije CO2 i drugih štetnih emisija, postavljajući nove standarde održivosti u regiji i jačajući našu predanost ekološkoj odgovornosti.

Kakvim se partnerom ENNA Logic pokazao?

APM Terminals, tvrtka u stopostotnom vlasništvu Maersk grupe, jedan je suvlasnik koji donosi bogato i dokazano iskustvo kao koncesionar, vlasnik terminala i operater kontejnerskih terminala širom svijeta. ENNA, kao drugi suvlasnik, posjeduje neprocjenjivo lokalno i regionalno poslovno znanje te vrijedne odnose s vlastima, uključujući vlasništvo i upravljanje željeznicom u regiji. Takva kombinacija osnažuje Rijeka Gatewaya, a odgovornost s upravljačke perspektive je osigurati da iskoristimo sve te prednosti u korist naših budućih korisnika, Rijeke i regije u cjelini.

Posljednje tri godine bili ste izvršni direktor Maersk Air Cargoa. Što vas je potaknulo da dođete u Rijeku?

Kako ovaj projekt raste i ulazi u fazu u kojoj razmišljamo komercijalno, kao i o opremanju samog terminala, vrlo sam sretan što mi je pružena prilika da vodim ovu fantastičnu organizaciju i talentirani tim. Razvoj novog kontejnerskog terminala u Hrvatskoj i trgovinske ulazne točke za srednju Europu je za mene izuzetno motivirajuć i izazovan, zbog čega sam se uostalom i uključio u projekt Rijeka Gateway. Moje iskustvo uključuje godine operativnih i rukovodećih pozicija unutar Maerskovog kontejnerskog poslovanja na različitim lokacijama diljem svijeta, a posljednje sam bio zadužen za zrakoplovnu kompaniju Maersk Air Cargo sa sjedištem u Danskoj. Siguran sam da ću to iskustvo dobro iskoristiti ovdje u Hrvatskoj i u Rijeci. Iako je ovo kontejnerski terminal, to je također cijeli logistički ekosustav s mnogo međusobno povezanih elemenata i jako se veselim vidjeti kako se sve to oblikuje. Kao bivši korisnik kontejnerskih terminala u različitim geografskim područjima širom svijeta, dobro razumijem koje usluge su važne za pomorske linije i kako se osigurava pouzdana isporuka krajnjim korisnicima. U konačnici, naše poslovanje najviše koristi krajnjim korisnicima – ljudima koji primaju svoju robu, kupuju je u trgovinama ili je preuzimaju u skladištima – upravo njihova roba je poslana učinkovito kroz dobro organiziranu luku koja je dio ključne infrastrukture i doprinosi gospodarstvu.