Imati inovativan proizvod, izvrsnu uslugu ili super ideju u poslovnom svijetu je odlično, ali ne i dovoljno za uspjeh. Uspješna komunikacija ključ je gradnje dobrih odnosa s kolegama i klijentima, a puno znači i u kriznoj situaciji. Biti dobar komunikator važnije je nego ikad. Ističe to i i trener poslovne komunikacije Ante Mihaljević…

“Društvene vještine iznimno su važne u poslovnom svijetu, služe kao temelj za izgradnju odnosa, poticanje suradnje i upravljanje profesionalnim interakcijama. Oni bez jakih društvenih vještina mogu se naći u nepovoljnom položaju u nekoliko ključnih područja”.

Personalizirana prodaja
Mihaljević će na konferenciji “Poduzetništvo s povjerenjem” (subota, 24. veljače) u organizaciji udruge Catholic Cro Women održati radionicu na temu kako komunikacija pomaže u prodaji. Napominje da je posljednjih desetljeća došlo do značajnih promjena u prodajnim tehnikama, osobito u području direktne prodaje, ponajviše zbog napretka tehnologije i promjena u ponašanju potrošača.

“Značajna promjena je povećani naglasak na personaliziranima pristupima prodaje koje su usmjereni na kupce. Danas stručnjaci za izravnu prodaju koriste analitiku podataka i sustave za upravljanje odnosima s kupcima kako bi prikupili uvid u individualne preferencije i kupovne navike, što omogućuje ciljani marketing i prilagođeni prodajni nastup”, pojašnjava Mihaljević.

“Uspon digitalnih platformi i društvenih mreža transformirao je izgled direktne prodaje”, kazao je Mihaljević. Pruženi su novi kanali za dosezanje potencijalnih kupaca i interakciju, dok je u prodaji veći fokus na izgradnji povjerenja i autentičnosti u prodajnim interakcijama, pri čemu potrošači pridaju veću važnost transparentnosti i etičkim poslovnim praksama.

“Zadaća svakog kriznog komunikatora je da osim jasnoće, samopouzdanja, stručnosti te dojma da kontrolira situaciju, pokaže i razinu zabrinutosti zbog nastalog problema i suosjećanje s dionicima koji su problemom pogođeni”, kazao je Davor Trbušić s Odsjeka za komunikologiju na Hrvatskim studijima, moderator konferencije i voditelj radionice Krizno komuniciranje na kojoj će se moći naučiti kako se pripremiti za krizne situacije i kako ih komunicirati.

Trbušić napominje da je najveća greška u kriznom komuniciranju kad komunikacije nema, jer šutnja je gotovo uvijek promašena strategija. Kroz krizno komuniciranje javlja se svijest o ranjivosti organizacije i vodi se proaktivan pristup.

Novi izazovi
Upitan o mogućim budućim krizama s kojima će se susresti stručnjaci kriznog komuniciranja, Trbušić navodi da je Edelmanovo opsežno istraživanje pokazalo da 60% stručnjaka nailazi na poteškoće pri razumijevanju generacije Z i onoga što oni očekuju od brenda.

“Isto istraživanje navodi da generacija Z od brendova i organizacija očekuje komuniciranje svojih stavova o ključnim društvenim temama, poput ženskih prava, rasne i rodne jednakosti. Spremni su bojkotirati brend koji nije u skladu s njihovim stavovima, što sugerira da generacija Z više nego prijašnje generacije ima moć poremetiti ulogu brendova, te samim tim označava nove izazove za krizno komuniciranje”, navodi Trbušić.